Gotovo 80% Hrvata kupuje online, no velika većina ne kupuje za više od 100 eura u online trgovinama, te mnogi još uvijek kao najčešći oblik plaćanja biraju – plaćanje pouzećem. To su neki od zaključaka regionalnog istraživanja o online trgovini koje je naručio Balkan eCommerce Summit pred skup u Sofiji idućeg mjeseca.
Prema podacima iz istraživanja, čak 72 posto hrvatskih trgovaca prodaje svoje proizvode isključivo putem vlastite online trgovine, što ukazuje na snažnu sklonost kontroli nad vlastitim prodajnim kanalom. Hibridni pristup, koji uključuje kombinaciju vlastite trgovine i prodajnih platformi (marketplace) koristi 27,1 posto ispitanika. Oslanjanje isključivo na marketplace platforme gotovo i ne postoji u Hrvatskoj.
Slabo ulaganje u oglase
Kako nam je ispričala Barbara Slade Jagodić, SEO stručnjakinja koja radi s nizom web trgovina u Hrvatskoj, ono što je zanimljivo u rezultatima istraživanja je i da je većina eCommerce prometa u Hrvatskoj paid-driven.
“Dakle brendovi i dalje plaćaju za vidljivost umjesto da kroz SEO dugoročno grade stabilan promet koji dolazi iz stvarne potražnje i ne nestaje kad se budžet ugasi”, kazala je Slade Jagodić. “A pritom čak i ne ulažemo baš puno u oglase!”
Neznatno manje od polovice eCommerce brendova u Hrvatskoj ulaže manje od 1000 eura mjesečno u svoje oglašavanje. “To znači da je praktički svaki drugi webshop u low-budget zoni. S takvim budžetima teško da možemo govoriti o rastu, više je to neko održavanje”, kazala je Slade Jagodić.
Pročitajte više: CRO Commerce konferencija: AI je prilika, ali i najveća prijetnja za online trgovinu
Neaktivni kupci
“Ni kupci nisu aktivni. Polovica kupaca i dalje preferira plaćanje pouzećem što je tipično za tržišta koja baš nemaju povjerenje u online kupnju”, rekla je. “Iako imamo podatak da 80% ljudi u nas kupuje online, nismo baš toliko ludi za online kupnjom. Naime, 85% svih online kupnji zapravo generiraju tzv. redoviti kupci – koji u prosjeku naručuju 41 paket godišnje, što znamo iz jednog drugog nedavnog istraživanja.”
Stručnjakinja kaže kako je glavna razlika između hrvatskog eCommerce tržišta i onih u razvijenijim europskim državama način na koji online trgovine dolaze do svojih kupaca. “Na europskim tržištima poput recimo Njemačke, SEO je jedan od glavnih izvora prometa i konverzija, dok se paid koristi kao skalabilni dodatak, a ne kao temelj poslovanja”, objasnila je. “SEO je dugoročno isplativiji, jer biti tamo gdje te ljudi traže znači i veći ROI. Pogotovo ako ne ulažete u oglase dovoljno.”
Kupnja koja završava klikom
Druga je velika razlika što u Hrvatskoj i dalje kupci preferiraju platiti naručeno tek kada im stigne na vrata, dok se u Njemačkoj najviše koriste kartice, PayPal i digitalni novčanici. “To znači brži checkout i bolji performance. Tamo kupnja stvarno završava klikom, a kod nas na vratima”, kazala je Slade Jagodić.
Prema podacima istraživanja, najviše prometa online trgovinama dolazi putem oglasa na društvenim mrežama – 29,7 posto – te putem Google oglasa – 28 posto. SEO je tek na trećem mjestu, s 19,3 posto, a na četvrtom je izravni promet, s 18,6 posto.
Od društvenih mreža, najučinkovitiji su oglasi na Facebooku, s kojeg dolazi čak 64,4 posto svih prodaja putem društvenih mreža. Instagram je na dalekom drugom mjestu s 18,6 posto, dok samo 1,7 posto prodaje otpada na TikTok u Hrvatskoj. Ova je platforma u drugim državama, poput Rumunjske i Bugarske, već prešla udio od 10 posto prodaje.
Pogled prema Sloveniji
Većina online trgovina u Hrvatskoj ili uopće ne prodaje robu izvan Hrvatske, ili je ta prodaja manje od deset posto njihovog ukupnog prometa. Samo za mali postotak – 7,6 posto – više od trećine njihovog prometa dolazi iz drugih država, što je indikacija da je većina e-trgovaca u Hrvatskoj primarno fokusirana isključivo na domaće tržište.
Na pitanje gdje bi se sljedeće voljeli proširiti, većina trgovaca u Hrvatskoj – njih 39 posto – odgovara sa “Slovenija”. Oko 26 posto imaju veće ambicije i navode tržište središnje i istočne Europe, devet posto cilja na Mađarsku, osam posto na Rumunjsku, a sedam na Bugarsku.
Foto: Privatni arhiv, Nano Banana (Ilustracija)
