Troškovi rada u Hrvatskoj nisu negativno utjecali na profitabilnost poduzeća u zadnje dvije godine. Iako su u prosjeku plaće rasle po vrlo visokim stopama, iznosi dobiti rasli su osjetno više, zaključak je koji je ekonomski stručnjak Viktor Viljevac iznio u svojoj analizi objavljenoj na portalu Ideje.hr.
Povod za detaljnu analizu medijski je sukob Premijera Andreja Plenkovića i Hrvatske udruge poslodavaca, čiji je novi čelnik Mislav Balković u jednom od svojih prvih istupa pozvao Vladu na odustajanje od dizanja minimalne plaće radnicima.
Plaće rasle brže od inflacije
Viljevac u svojoj analizi navodi zanimljiv podatak da je rast neto plaća u posljednje četiri godine bio osjetno viši od inflacije. Prosječna neto plaća za osobu koja živi u Zagrebu narasla je 53,7% od srpnja 2021. do srpnja 2025. godine. Prosječna medijalna plaća u istom je razdoblju narasla čak 56,9%, dok su cijene u istom razdoblju porasle tek 28,34%.
U svojoj analizi Viljevac ipak ističe i neka pojašnjenja zbog čega se osobni dojam i iskustva mogu razlikovati od statistike na državnoj razini.
Dok je plaća u prosjeku rasla, ona nije rasla jednako svim radnicima, te su plaće u javnom sektoru rasle brže nego u privatnom. Također, u podatku o prosječnom rastu cijena ne vide se ekstremni primjeri s obje strane – kruh je poskupio 57,8%, čokolada 63,1% a usluge brze hrane i dostave hrane čak 78,4%, dok su primjerice gorivo, voda i električna energija u istom periodu poskupjeli osjetno manje.
Pročitajte više: Pitali smo stručnjaka: Je li pametno što je Vlada odlučila biti rastrošna i ima li tu neka zamka?
Profitabilnost rasla unatoč većim plaćama
Analizirajući podatke iz Finine baze, Viljevac otkriva kako je profitabilnost poduzeća u privatnom vlasništvu znatno porasla, unatoč snažnom rastu troškova rada. Prema tim podacima, 2023. i 2024. godina bile su dosad najuspješnije po pitanju profitabilnosti poduzeća. U 2024. godini, marža dobiti prije oporezivanja iznosila je 6,91%, neto marža profita 5,77%, a povrat na kapital visokih 14,89%.
Viljevac analizira i dva hipotetska scenarija – je li rast plaća u privatnom sektoru mogao pratiti rast plaća u javnom sektoru, te bi li manje profitne marže u danom periodu znatno usporile rast inflacije. Potonje je teza na koju se poziva Vlada, koja za inflaciju krivi poslodavce.
Plaće su mogle biti i veće
Prema analizi, da su poduzeća poslovala s jednakim povratom na kapital kao i 2019. godine, koja je bila relativno uspješna godina, bruto plaće u privatnom sektoru mogle bi biti 9% veće. U tom scenariju, ne bi bio povećanja razlike u prosječnoj plaći između javnog i privatnog sektora, štoviše ona bi se čak i blago smanjila u odnosu na 2021.
Da su privatna poduzeća poslovala s nižim profitnim maržama bez povećanja plaća, inflacija bi uistinu bila manja od aktualne, nalazi Viljevac, no taj bi iznos bio tek manji dio ukpnog rasta inflacije od 2020. do 2024. godine.
Viljevac također demantira neke od tvrdnji ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca, poput one da prosječne europske tvrke imaju prosječnu neto maržu od 10%, dvostruko više od hrvatskih tvrtki. Navodeći podatke iz ECB-a i Bundesbanka, Viljevac je pokazao kako su neto marže hrvatskih tvrtki već nekoliko godina ne samo bolje od prosječne marže njemačkih tvrtki, već i iznad prosjeka cijele eurozone.
Foto: Screenshot Ideje.hr, privatni arhiv, Canva
