Marljivost, dobre radne navike i pozitivan stav prema radu vrijednosti su koje su generacije zaposlenika kroz povijest trudile dosegnuti. U kolektivima se cijenilo kolege koji su prednjačili, a poslodavci su ih znali nagraditi.
No vremena se mijenjaju, pa i odnos prema radu. Digitalizacija koja je donijela veći pomak u društvu nego industrijska revolucija, stvorila je nove vrijednosti. Mlađi zaposlenici stoga su na radna mjesta donijeli i neke nove stavove.
Preispitivanje radnog odnosa, poslodavci nezadovoljni generacijom Z
„Prema mojim iskustvima i komparacijama tih iskustava u radu s ljudima i organizacijama te tvrtkama, u zadnjih 30 godina postoje trendovi tih promjena i razlika u ponašanjima zaposlenika. Razlika je uočljiva posebno u segmentu odnosa zaposlenika prema radu, radnoj etici i preispitivanju važnosti formata radnog odnosa (njegovom ponderu) u lepezi životnih prioriteta zaposlenika. Osobno ne bih generalizirala, jer sam se upoznala i radila s preko tisuću zaposlenika raznih generacija i uvijek u svakoj generaciji ima onih koji odskaču od uobičajenih ponašanja, bilo u plus ili u minus“, smatra Andreja Bakula, HR konzultantica, Lead Consultant SD Worx Croatia.
Pritom, smatra naša sugovornica, nema razlike kad je riječ o spolu te su promjene pojednako zahvatile muškarce i žene.
„No, ono što sigurno primjećujem je da mlađi zaposlenici (Z generacija rođenih od 1995. do 2012.) koji su iskusili radne napore i naučili stvarati radne navike kroz npr. sustavno, višegodišnje bavljenje sportskim aktivnostima, volontiranje u udrugama koje konkretno na terenu pomažu određenim skupinama ljudi te životinja ili radom na zemlji (pomažući npr. u OPG-ovima) puno se lakše uklapaju u radne tokove i komunikacije u tvrtkama u odnosu na mlađe ljude koji nemaju takvih sustavnih iskustava, već većinu vremena provode u zatvorenim prostorima, u virtualnim aktivnostima, s manje živih interakcija s drugim ljudima“, kazala je konzultantica ističući kako je razlika sve uočljivija s generacijskim razlikama zaposlenih, osobito kad je riječ o generaciji Z i mlađima.
Pročitajte više: Poslovna trenerica o samopromociji: “Etička dužnost svake poduzetnice je da se za nju zna”
Uvjeti rada točka su pucanja
Naša sugovornica kaže kako su mlađi radnici svjesni činjenica da je posao samo jedan od segmenata života za koji će se potruditi, ali pod određenim uvjetima.
„Uvjeti koje žele dobiti su: da postoji prostor za slobodu i kreativnost te da svoj ‘krug osobnog utjecaja’ smisleno ispunjavaju. Raditi zadatke koje ne povezuju s nekom svrhom jednostavno ih odbija u najvećem broju slučajeva. Povećani radni napori, ako nisu fer plaćeni i pravedno nagrađeni, odbit će ih još u probnom roku. Osim transparentnosti koju traže, očekuju da imaju pravo na realizaciju sebe kakvi jesu“, kaže Bakula dodajući kako je novim zaposlenicima radni odnos sličniji poslovnoj transakciji, pogotovo ako su u periodu traženja sebe.
„Karijerne brejkove rade bez ustezanja i puno ranije nego bi se očekivalo od starijih generacija. I tu govorimo o više ili manje korektnim zaposlenicima. A nekorektni su nekorektni u ponašanjima, neovisno o generaciji kojoj pripadaju“, istaknula je konzultantica.
Budućnost nosi promjene
Novi stavovi i vrijednosti mlađe generacije zaposlenika u skoroj budućnosti značajno će utjecati na tržište rada.
„Mogu podijeliti svoje razmišljanje da će biti potrebne prilagodbe poslodavaca u traženju formata realizacije radnog odnosa tj. investiranih radnih napora zaposlenika, tako da će se i radno zakonodavstvo trebati tome prilagoditi“, kazala je Bakula objašnjavajući da će razvoj AI donijeti promjene i u opisu poslova, pa će preuzeti neke administrativne zadatke.
To će se odraziti na Alfa generaciju, tj. djecu rođenu u razdoblju od 2013. do 2025. godine koja tek dolaze na tržište rada.
„U tom kontekstu Alfe bi mogle donijeti dodatno neke svoje ideje u smjeru individualizacije radnih aktivnosti i oblika djelovanja, uz neke rekla bih i značajnije promjene koje nas tek očekuju u svijetu kada sve (dobro i loše) postaje prelako i prebrzo dostupno. Nemojmo žmiriti niti na javno dostupne informacije koliko mladih sve više traži i dobiva pomoć psihologa, psihijatara, traži podršku raznih skupina za podršku“, kaže Bakula.
„Sve više se i govori i sve više primjećujemo na tržištu rada i zaposlenike iz spektra neuro-divergentnih poremećaja. I to su vrijedni ljudi sa svojim potencijalima, no doista je teže pronaći model održiv u praksi za čovjeka koji ima kombinaciju ponašanja koje vežemo uz neke od dijagnoza iz tog spektra. Teško je ali moguće je, no to je neka druga tematika. Koliko svi mi u svijetu rada možemo kapacitetom kao ljudska vrsta podnijeti? To je pitanje pred svima nama, pred svim generacijama zaposlenika i svim poslodavcima“, kazala je Bakula.
Prostor za prilagodbu i suradnju
Ipak, nisu svi spremni za prilagodbu. Dodatno, mnogi više nisu spremi na kompromise kad je riječ o poslu.
„Iz mog iskustva rada s klijentima zadnjih nekoliko godina, na uzorku od 90-ak mladih ljudi (Z generacija) kandidata za zapošljavanje, te uz feedbackove od poslodavaca, mogu zaključiti da je za njih oko 50 posto uklapanje u radno intenzivnije timove poveći stres. Reagiraju povlačenjem iz komunikacija, češćim razbolijevanjem, korištenjem bolovanja. Starije generacije kao da su navikle povući i otrpjeti više. Mlađi se češće i ranije pitaju: ‘Čemu sve to?’. Ako ne vide smisao, doslovno se povlače iz radne dinamike, prvo radno-energetski, a kasnije i odlascima i traženjem drugih prilika“, opisuje naša sugovornica.
To znači da su se promijenila pravila igre i kad je riječ o poslodavcima.
„Korektni poslodavci u svim tim očekivanjima pokušavaju izgraditi svoju bazu za djelovanje, prilagođavajući HR prakse, posebice razvojne mogućnosti i modele nagrađivanja u tvrtkama baš na individualnoj razini. Jer mogućnost razvoja i doprinosa, uz slobodu djelovanja je područje za dogovor, gradnju i održavanje odnosa sa zaposlenicima svih generacija, ali posebno s pripadnicima Z–generacije“, kaže konzultantica i dodaje da ako izostane situacija u kojoj su obje strane zadovoljne, netko nužno mora prilagoditi očekivanja.
„Da, poslodavac ima više svih vrsta resursa i alata i poziciju koja je jača u tom odnosu poslodavac-posloprimac, no ne treba je zato zlorabiti jer je i veća odgovornost povezana uz poziciju veće moći. Zaključno, nema dugotrajnog poslovnog odnosa ako stalno popušta samo jedan dionik, jedna strana u odnosu. Do rastanka će doći prije ili kasnije“, upozorila je naša sugovornica te objasnila da bez odnosa koji uključuje povjerenje i poštovanje, nema kvalitetne suradnje.
Nezadovoljstvo i otkaz
Stručnjakinja Bakula smatra da se moguće konfliktne situacije i nezadovoljstvo mogu izbjeći pravovremenom pripremom kroz jasne HR procedure, jasna očekivanja koja se komuniciraju već u procesu selekcije kandidata te na temelju ažurnih opisa poslova.
„Također, preporuka je da svi dobro otvore oči tijekom probnog roka, jer ne zove se badava ‘probni’. Ako nešto ne ide usprkos trudu, najbezbolnije za obje strane je rastati se što ranije. Također je bitno razraditi i smislene prakse uhodavanja uz obučene mentore, održive modele nagrađivanja, individualno prilagođene koliko je god moguće te pružanje realnih prilika za razvoj zaposlenika“, kaže Bakula.
Sugerira usto da tvrtke osmisle transparentan sustav internih kriterija za napredovanje te fer plaće prema zahtjevima posla ovisno o složenosti, potrebnoj samostalnosti i odgovornosti. Bez obzira na sve, dio poslodavaca danas je nezadovoljan mlađim generacijama.
„Kroz moja iskustva i suradnje s klijentima, osobno imam taj dojam za određen broj poslodavaca kod kojih se za većinu radnih mjesta prema opisu posla očekuje viši intenzitet radnih aktivnosti i posebno povezanih komunikacija, interno i s klijentima u različitim industrijama. Provjereno s terena, čak u mjeri da se umjesto rada s mlađima na puno radno vrijeme, dio poslodavaca odlučuje na rad sa starijim zaposlenicima, tj. mladim umirovljenicima, na pola radnog vremena“, kazala je konzultantica.
Istaknula je da ima i suprotnih odličnih iskustava s izuzetno realnim i radišnim mladim ljudima te da ne treba generalizirati, ali valja biti svjestan promjene u trendovima.
Foto: Privatna arhiva, Freepik, Canva
