U nekim medijima se nedavno pojavila informacija da Hrvatski građani loše stoje po pitanju funkcionalne pismenosti te da čak 80 posto njih nema vještine potrebne za suvremene izazove. No, to nije točno – barem ako je suditi po istraživanju koje je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih predstavila prije pola godine.
U razgovoru za Women in Adria naši sugovornici, stručnjaci koji se bave obrazovanjem, istaknuli su pozitivne korake koji pomažu ugroženim društvenim skupinama, ali i dosege koji su nas doveli na sredinu ljestvice kad se po pismenosti uspoređujemo s razvijenim zemljama svijeta.
„Danas se pod pojmom pismenosti ne misli samo na sposobnost dešifriranja teksta i pisanja rečenica. Pismenost 21. stoljeća uključuje sposobnost razumijevanja, tumačenja i korištenja informacija u svakodnevnim kontekstima – bilo da je riječ o popunjavanju obrazaca, čitanju uputa za lijekove, digitalnoj komunikaciji ili financijskom snalaženju. OECD u svom istraživanju govori o funkcionalnoj pismenosti, koja podrazumijeva da osoba može primijeniti pročitano na stvarne životne situacije“, kaže za Women in Adria Igor Kundić, savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays.
“Gledajući globalno, moramo biti svjesni da se u nekim afričkim ili azijskim zemljama razlikuje stupanj razvoja i kod njih su još prisutni izazovi u smislu osnovne pismenosti. U Hrvatskoj je situacija drukčija i možemo se po pitanju osnovne, funkcionalne ili digitalne pismenosti uspoređivati s razvijenim zemljama”, kaže Mario Vučić, pomoćnik ravnatelja za razvoj obrazovanja odraslih u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Prije pola godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih objavili su rezultate istraživanja Programa za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih, poznatijeg pod nazivom PIAAC. Riječ je o međunarodnom programu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kojim stručnjaci kontinuirano prate razvoj vještina u odrasloj dobi.
“Istraživanje je trajalo u prvom ciklusu od 2011. do 2018. godine, a Hrvatska se uključila u drugi ciklus od 2018. do 2024. godine. Naša agencija bila je nositelj tog istraživanja. Sudjelovalo je više od 250 tisuća ljudi iz 39 zemalja svijeta u prvom ciklusu, odnosno 31 zemlja u drugom cikusu. Istraživanje se provodilo u tri kategorije, a procjenjivala se matematička i čitalačka pismenost uz prilagodljivost u rješavanju problema. Hrvatska se po rezultatima svrstala na sredinu tablice”, ističe Vučić.
U čitalačkoj pismenosti hrvatski su građani ostvarili prosječni rezultat od 254 boda i smjestili se na 18. mjesto. Kad je riječ o matematičkoj pismenosti, ostvarili smo 22. mjesto u ukupnom poretku od 31 zemlje sudionice. Nešto niže, 26. mjesto zauzeli smo kad je riječ o prilagodljivosti u rješavanju problema.
“Međutim, to nam je dalo dobre smjernice za programe kojima ćemo poboljšati stanje. U suradnji s više ministarstava pokrenuli smo edukaciju kroz vaučere za osnove digitalne pismenosti kako bi ljudi, osobito u udaljenim mjestima, savladali korištenje sustava e-građani što će im olakšati svakodnevicu”, istaknuo je Vučić objašnjavajući da je najčešće riječ o starijim građanima ruralnih područja.
Teškoće za pojedine skupine
Igor Kundić također je istaknuo da se ljudi u starijoj životnoj dobi teže snalaze s novim tehnologijama te se osvrnuo na OECD-ovo istraživanje iz 2022. godine.
„Istraživanje je pokazalo da su stariji građani, kao i osobe s nižim obrazovanjem i iz ruralnih sredina, posebno ranjive skupine kad je riječ o pismenosti. Problem je dublji jer se pismenost ne razvija dalje nakon formalnog školovanja ako se ne njeguje kroz cjeloživotno učenje ili interese koji bi iziskivali pismenost pojedinca, i medijsku i onu osnovnu“, upozorava Kundić ukazujući na činjenicu da prestankom aktivnog učenja pismenost slabi.
„Cjeloživotno obrazovanje omogućuje pojedincima da svoje vještine nadograđuju, prilagođavajući ih novim kontekstima – digitalnim alatima, promjenama na tržištu rada, društvenim i administrativnim zahtjevima. Andreas Schleicher, direktor za obrazovanje i vještine pri OECD-u, naglasio je pri svojoj nedavnoj posjeti Sveučilištu Algebra Bernays da budućnost neće biti naklonjena onima koji su samo završili školu, nego onima koji znaju učiti, prilagođavati se i nadopunjavati tehnologiju – ne natjecati se s njom“, kazao je Kundić.
Pročitajte više: VIDEO: Zašto djeca ne čitaju? Možda zato što ih ne slušamo, a imamo alat koji bi im pomogao
Rješenje je cjeloživotno obrazovanje
Mnoge ustanove danas su svjesne te činjenice i upravo zbog toga puno ulažu u programe cjeloživotnog obrazovanja odraslih.
„Osobe s niskom razinom funkcionalne pismenosti često su isključene iz kvalificiranih zanimanja i slabije se snalaze u složenim komunikacijskim ili administrativnim sustavima. Istraživanje pokazuje da niska razina pismenosti značajno smanjuje izglede za zaposlenje, visinu plaće i ukupno životno zadovoljstvo. Uskoro ćemo pokrenuti poseban program namijenjen baš osobama koje su teško zapošljive i koje imaju ograničene mogućnosti uključenja u klasične programe obrazovanja“, najavio je naš sugovornik.
„Važan aspekt koji se često zanemaruje je razlika između obrazovne kvalifikacije i stvarne razine vještina. OECD istraživanje pokazuje da formalno obrazovanje ne jamči nužno visoku funkcionalnu pismenost. Mnogi zaposleni rade u strukama koje ne odgovaraju njihovom obrazovanju – što uzrokuje nepodudarnost između vještina i posla, pad motivacije i nižu zaradu“, kaže Kundić i nastavlja da je program besplatnih vaučera za obrazovanje odraslih koje Hrvatski zavod za zapošljavanje omogućuje u brojnim ustanovama važan korak u osnaživanju kompetencija građana.
„Sveučilište Algebra Bernays prošle je godine provelo veliko istraživanje na polaznicima programa osposobljavanja i usavršavanja, dvije godine nakon pokretanja sustava vaučera. Vaučere su podjednako koristili muškarci (45 posto) i žene (54,9 posto), a najviše ih je bilo u dobi između 25 i 39 godina (68,3 posto)“, kaže naš sugovornik objašnjavajući da je većina polaznika s visokim obrazovanjem, njih 64,7 posto, a 22,9 posto je polaznika sa završenom srednjom četverogodišnjom školom.
„Najveći interes zabilježen za programera korisničkog sučelja (eng. Frontend Developer), grafičke dizajnere, dizajnere korisničkog sučelja (eng. UX/UI designer), administratora baza podataka, Python Developere i Web dizajnere. Većina ispitanih kao glavnu motivaciju upisa programa ističu želju za dodatnim obrazovanjem (51,7 posto) i promjenom karijere (32,5 posto), a 78 posto njih financiranje edukacije ostvarilo je kroz program vaučera, odnosno, edukacija je za njih bila u potpunosti besplatna“, interpretirao je Kundić rezultate istraživanja i zaključio kako je većina upisanih bila zaposlena – bez obzira je li riječ na radnim mjestima povezanim s odslušanim programom ili su zaposleni u drugom području.
Foto: Privatna arhiva, Canva
