Ova nam se godina brzo počela ozbiljno kvariti. Kao da smo tek prestali sa slanjem želja za uspješnu 2026., a evo nas pred urgentnim priopćenjima iz Banskih dvora o tome da Vlada „ograničava cijene goriva i štiti standard hrvatskih građana“, sve zbog skoka cijena nafte na svjetskom tržištu. Ministar turizma poručuje kako vjeruje da rat na Bliskom istoku neće poremetiti očekivane dolaske turista, ali čujemo da turistički detektori u Sredozemlju živčano pište, booking je usporen i kod nas.
Hormuški tjesnac, hitne mjere, panika
I tako, oni koji donedavno jedva da su i znali na karti pronaći Hormuški tjesnac, sada već dobro znaju i gdje se nalazi i zašto je važan. Našao se taj morski prolaz i na slici u prezentaciji koja je ovoga tjedna pokazana na sjednici Vlade (uz objašnjenje da tuda na tankerima prolazi petina svjetske nafte), a sve to ticalo se cijena benzina i ostalih naftnih derivata. Opet, naime, imamo Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, a nakon dva tjedna doći će nova, s novom računicom. I tako dalje, kako se čini, sve dok se odjekuju ratni bubnjevi.
Vraća se, naravano, priča o strahu od novog rasta inflacije, pa se postavlja pitanje hoće li nakon 31. ožujka Vlada nastaviti s novim oblikom starih mjera za „zaštitu standarda građana i konkurentnost gospodarstva“. Ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić upozorava da će produljenje bliskoistočnog sukoba „iznad nekoliko tjedana“ otvoriti pitanje ekonomskih učinaka na EU i Hrvatsku (podsjetimo, lani je rast hrvatskog BDP-a bio 3,2 posto, a očekivanja za ovu su na malo nižim razinama). Iz Udruge Glas poduzetnika već, evo, traže „hitan dijalog kako bi se pravodobno donijele mjere koje će očuvati radna mjesta, smanjiti pritisak na rast cijena proizvoda…“, a mogu se svesti na olakšanje uvjeta poslovanja. Iz Hrvatske obrtničke komore žele Vladinu zaštitu predlažući model prema kojem bi se cijene energenata za obrtnike regulirale na način sličan onome koji se primjenjuje za kućanstva.
Panika još nije sveprisutna, ali naviruje iza ćoška. Potraje li taj najnoviji rat i divljanje cijena energenata, možda i Bruxelles krene u raspravu o novom fondu koji bi zamijenio Mehanizam za oporavak i otpornost, čije korištenje prestaje ove godine.
Pročitajte više: Naslijeđe prve europske tužiteljice: Hrvatska joj može biti zahvalna, ma što mislio Ivan Turudić
Kako ćemo se probuditi iz “beskrajnog dana”?
Sve u svemu, čini se kao da smo svi upali u film „Beskrajni dan“, pa kao Bill Murray ustrajno i neuspješno isprobavamo scenarije za izlazak iz vremenske anomalije, ali se stalno vraćamo na početak. Glavni filmski junak se mora promijeniti, ne biti egoističan i neuviđavan, i tek tada mu uspijeva da se napokon probudi u novome danu. U kojem stanju ćemo se (i kada) mi probuditi – a nije stvar samo u nama ovdje, ima nešto i u ostatku poludjelog svijeta – još je nejasno. Lokalno gledano, premijer već planira kako će si upisati nove političke bodove jer (opet) ima ulogu spasitelja građana i poduzetnika, a na web stranici Vlade upada u oči izjava kako ne trebamo brinuti jer je Vlada u „dosadašnjim krizama pokazala da unatoč različitim prijetnjama za hrvatsko gospodarstvo i građane zna donositi odluke i voditi politiku koja omogućuje sigurnu opskrbu energentima i, ono što je najvažnije, priuštive cijene“. Pravi pater familias.
Sezona i “business as usual”
Nadajući se da ovo oko nas ne prerasta u treći svjetski rat, pripremamo se za novu turističku sezonu, praveći se da smo na čudne okolnosti oguglali. Krenulo je s pandemijom, nastavilo s ukrajinskim ratom, a sada o destinacijama i gostima razgovaramo paralelno uz vijesti o raketama koje padaju po istočnom diijelu Sredozemlja i ostatku Bliskog istoka te se Turska, Grčka i Cipar ne čine kao konkurenti. Računa se na postojanost turista iz Europe koji obično dolaze osobnim automobilima i ostvaruju oko 80 posto našeg turističkog prometa. Štoviše, ministar spominje i nadu da bi dio Europljana koji inače putuje na egzotičnije svjetske destinacije ove godine mogao možda izabrati baš Hrvatsku. Bliže smo, i sigurniji, ako već ne i jeftiniji (no, još se čeka kako će se cijene postrojiti za ovu sezonu, zasad se opisuju kao “izazovne”). Ukratko, on očekuje „dobru, stabilnu turističku godinu“, barem je tako bilo do prije neki dan.
No, može li se 2026. godinu i dalje gledati kao „business as usual“? Sada bi nam za to, svoj Vladinoj samohvali unatoč, trebala kristalna kugla. Nitko ne zna, ali oni pametni su oprezni. A što se turizma tiče, odbrojavanje je već krenulo. Izviješteni smo da je Hrvatsku u prva dva mjeseca posjetilo 610 tisuća turista što je 3,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a oni su ostvarili 1,6 milijuna noćenja, što je porast od 2,1 posto. Čekamo brojke nakon Uskrsa.
Foto: Screenshot/IMDB/Sony Pictures Home Entertainment
