Mirna Mazija, osnivačica i direktorica zagrebačke tvrtke Supernatural, stručnjakinja je za šišmiše, a oni su joj i izvor prihoda. Njena se tvrtka bavi, naime, istraživanjem i monitoringom šišmiša, što je uvelike povezano s razvojem projekata obnovljivih izvora energije (OIE).
Ljubav za šišmiše i poduzetništvo
No, s tim je poslovima počela davno prije no što je 2021. godine osnovala tvrtku; prvi put je za vjetroelektranu provela prethodna istraživanja šišmiša 2009. godine, a do danas je radila i vodila timove na gotovo 50 projekata vezanih uz OIE, kaže za Women in Adria, a mnogi od njih su izgrađeni i već proizvode energiju. U zadnjih godinu dana je pak, najviše zbog zastoja u razvoju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, izašla i na strano tržište.
Kako je počela ta specifična ljubav, ona za šišmiše, i prerasla u posao te doista zanimljiv poduzetnički projekt? Tijekom studija inženjerskog smjera biologije (ekologije) priključila se malenoj grupi koja se bavila šišmišima u sklopu studentske udruge. „Znatiželja i interes za učenje o šišmišima nije imala granica, a svaka nova informacija o tim drugačijim i jedinstvenim bićima bila je fascinacija sama za sebe“, govori nam Mirna Mazija. Bila je i suosnivačica te je dugogodišnja predsjednica Udruge za zaštitu šišmiša Tragus, kroz koju je s ostalim članovima provodila prve samostalne projekte. I tako je njena studentska znatiželja izrasla u stručnost, u posao, u kompetenciju, kako knapominje, te je svoj put nastavila graditi u tvrtki u kojoj je radila na studijama utjecaja na okoliš, a potom kao freelancer.
Pročitajte više: Europa obećala “bijesne” cifre za uvoz energije iz SAD-a, ali to je neostvarivo
Ulazak Hrvatske u EU bio je prijelomnica
„Volim izlaziti iz okvira, pa je ta neobična poslovna tema, bavljenje šišmišima, postala moj životni put“, tumači nam. Ulazak Hrvatske u EU je za nju značio i veliku prijelomnicu u poslu jer su šišmiši do tada bili istraživani uglavnom u zaštićenim područjima, tek ponekad kroz bazična istraživanja, a nakon toga su postali obvezna i vrlo važna tema u zaštiti prirode.
„Zbog pojedinih vrsta šišmiša proglašavaju se područja europske ekološke mreže Natura 2000, cjelogodišnja istraživanja šišmiša su obvezna kao dio procjene utjecaja na okoliš za određene tipove zahvata te je postalo važno očuvati šišmiše i njihova staništa. Zahtjevnost terenskog istraživanja te kasnija analiza prikupljenih podataka iziskivala je velike napore, vrijeme i specifična stručna i tehnička znanja, a dohvaćanje zahtjeva tržišta, prvenstveno u broju projekata koji se istodobno razvijaju, potaknula me da stvorim tim s kojim ću moći pratiti tržište“, govori Mazija. Tako je nastala tvrtka, a u njoj je danas četvero zaposlenih.
“I nakon 20 godina istraživanja obožavam svoj posao”
U javnosti je znalo biti strahova od šišmiša povezanih s mitovima i ismijavanja s temom zaštite i važnosti šišmiša, primjećujemo, a ona odgovara da je bavljenje šišmišima bilo, a i sada je, na neki način egzotično.
„Moji roditelji su bili pomalo užasnuti idejom da ću se time baviti u životu. Prijatelji su me pitali koja mi je svrha, koga uopće briga jesu li smeđi ili crni. Ili – pa što ako stradaju, ima ih puno i posvuda su. Zapliću se u kosu i nose bolesti. Vrlo rijetko nailazim na one koji su oduševljeni temom i prepoznaju da je to nešto sasvim posebno, drugačije, ali prije svega vrlo važno. Često sam u vrijeme dok su drugi navečer s prijateljima bili na pivu, ja sama koračala brdima, po mraku i divljini. No, niti jednog trenutka mi nije bilo žao što sam odabrala taj put i posvetila se zaštiti tih fascinantnih bića. I nakon više od 20 godina istraživanja šišmiša, obožavam svoj posao i u meni se nije ugasio taj žar da nastavim dalje. Neka mi se smiju, ja neću odustati“, poručuje.
Zanimalo nas je da nam ukratko predstavi populaciju šišmiša u Hrvatskoj, kako stradavaju, kao i da li postoji projekt za koji je odbila dati zeleno svjetlo jer je opasan za šišmiše, primjerice elise vjetroelektrana. Odgovor je, naravno, ispao poduži.
Po broju vrsta šišmiša prednjačimo pred mnogim zemljama
U Hrvatskoj su zabilježene 33 vrste šišmiša te brojem vrsta prednjačimo pred mnogim drugim zemljama Europe, kaže naša sugovornica, i naglašava da su šišmiši važan dio ekosustava jer su jedini noćni letači koji se hrane noćnim kukcima. Među njima su, primjerice, komarci i brojni štetnici poput moljaca ili drugih nametnika.
„Šišmiši nisu slijepi. Vide poput čovjeka, ali su za kretanje i hvatanje kukaca u noći razvili sustav eholokacije. To je vrlo precizan sustav snalaženja u prostoru i po tome su vrlo posebni. Hvataju komarce u letu, pa mitovi o zaplitanju u kosu nisu realni. Vide nas vrlo dobro i vrlo vješto izbjegavaju svaku prepreku. Onda se postavlja pitanje – zašto stradavaju na vjetroelektranama i kako to da ne vide elise?! Radi se o tome da se elise okreću velikom brzinom, primjerice vrh lopatice može doseći brzinu preko 200 kilometara na sat, pa oni jednostavno ne stignu reagirati na tako brze okretaje. A hvataju kukce privučene toplinom stupova turbina, ili zamijene turbinu s mogućim skloništem, a najčešće stradavaju tijekom migracija, kada sporije ispuštaju eholokacijsko glasanje jer lete na daleke udaljenosti, pa štede energiju“, tumači, i napominje da godišnje u svijetu na vjetroelektranama stradavaju milijuni šišmiša.
No, tijekom njene karijere, navodi, samo jedna lokacija vjetroelektrane u Hrvatskoj bila je ocijenjena kao značajno nepovoljna i nije bila dozvoljena njena gradnja. „Iz aspekta okoliša bilo je više sastavnica na koje bi utjecaji bili značajno negativni, ali je vrlo važno i to što se lokalna zajednica podigla na noge i protivila se izgradnji“, kaže Mazija.
Pročitajte više: Planirate postaviti solarnu elektranu? Bilo bi pametno da to učinite ove godine, evo i zašto
Nove tehnologije, vjetroagregati i smrtnost šišmiša
Objašnjava da je niz istraživanja diljem svijeta donio rješenja koja mijenjaju režim rada vjetroelektrana i značajno smanjuju smrtnost šišmiša. „Šišmiši su pri jakom vjetru (brzine veće od 5 m/s), za kiše i magle te pri temperaturama nižim od 10 stupnjeva značajno manje aktivni. To su rubni okolišni uvjeti pri kojima se vjetroagregatima uvjetuje da počinju proizvoditi energiju, odnosno da se elise tek tada počnu vrtjeti. Također, šišmiši su aktivni od sumraka do zore pa izvan tog vremena nije potrebno ograničavati rad agregata. Ozbiljnim analizama i preciznim planiranjem gubitak energije nastao zbog danih ograničenja manji je od jedan posto, pri čemu se stradavanje šišmiša smanjuje i više od 85 posto“, kaže, te dodaje da nove tehnologije donose još preciznija mjerenja i rješenja kojima se rad agregata ograničava samo kad sustavi prepoznaju aktivnost šišmiša (i ptica) oko agregata. „No, najvažnije je promišljeno smještanje u prostoru, jer se time može izbjeći mnogo ograničenja u radu vjetroelektrana i smrtnost šišmiša“, poručuje investitorima.
Posebna, ali i zahtjevna poslovna priča
A kako, zapravo, izgleda monitoring šišmiša za projekt i koliko traje? Odgovara da to uvijek mora obuhvatiti cijeli godišnji ciklus.
„Istraživanja trebaju dati odgovor kada i kako šišmiši koriste prostor planirane gradnje, a sastoje se od snimanja ultrazvučnim detektorom („bat detektor“) unutar prostora, pregled mogućih skloništa (špilje, jame, napušteni objekti, crkveni tornjevi, dvorci, stabla i drugo), praćenja termalnim kamerama, hvatanja mrežama specifičnim za šišmiše, daljinskim praćenjima kretanja (telemetrija) i druge metode ovisno o zahtjevima projekta. Sve metode, osim pregleda skloništa, provode se tijekom noći i samim time su vrlo zahtjevne. S druge pak strane, pregled objekata ponekad zahtijeva posebne vještine poput speleoloških tehnika, visinskih radova, ekstremno visoke temperature i slično. Jasno je koliko je izuzetno zahtjevno provoditi takve terene te naći ljude koji su dovoljno snažni izdržati takve posebne uvjete rada. Moj najveći izazov je održati motivaciju kod ljudi i zadržati interes za tu toliko posebnu, ali zahtjevnu poslovnu priču“, kaže nam Mazija.
Oprema je uglavnom skupa, kao i njeno održavanje, a terenski rad noću i vrlo zahtjevan proces analize i interpretacije podataka njihovu uslugu čine, priznaje, prilično skupom. „Često naručitelji pokušavaju umanjiti opseg istraživanja ili sniziti cijenu, no za nas nema kompromisa… Posao se mora odraditi na visokoj razini te na manje od toga ne smijemo pristati“, naglašava.
Zastoj OIE u Hrvatskoj: Posao u Njemačkoj, planiraju i Italiju
Na pitanje o dosadašnjem poslovanju i izazovima Supernaturala, odgovara da je potražnja za tako specifičnom uslugom bila velika zadnjih 10-ak godina, a tvrtka je strmoglavo rasla u prve tri godine poslovanja.
„Tome je doprinijelo stanje u Ukrajini jer su svi osjetili nelagodu uslijed moguće energetske krize. Sve je to potaknulo razvoj velikog broja projekata obnovljivih izvora energije, kako vjetroelektrana tako i solarnih elektrana. Tako smo tijekom 2022. i 2023. bili u punom radnom naporu te nismo mogli prihvatiti sve zahtjeve tržišta koji su nam se nudili. Već sredinom prošle godine osjetila sam nagli pad poslovanja jer su svi projekti u fazi ishođenja dozvola koje prethode gradnji i priključenju na sustav – stali. Zaustavljanje njihovog poslovanja značajno je usporilo i moje poslovanje jer je tako usko vezano uz projekte razvoja OIE. Već krajem prošle godine osjetila sam što nam dolazi te sam morala preusmjeriti poslovanje na druge sektore i izaći izvan granice države u potrazi za rješenjima“, napominje.
Primjerice, s kolegama iz Njemačke provode daljinska praćenja (telemetrija) šišmiša, a već sada za iduću godinu imaju plan provoditi isto s kolegama iz Italije. Kroz udruženje European Renewable Energy & Wildlife Consortium (ERWC) razvijaju znanstveno-istraživačke projekte s ciljevima primjenjivim na europskoj razini gdje je Supernatural vodeći član za temu šišmiša te surađuju s kolegama iz Grčke na projektima razvoja vjetroelektrana na moru i educiraju ih o tehnologijama praćenja šišmiša.
Testiraju efikasnost novih sustava
“Otvorila su nam se nova tržišta povezana uz razvoj tehnologija sustava za praćenje šišmiša, kao što su primjerice optički sustavi, sustavi zvučne detekcije, radarski sustavi i drugo. Proizvođači nam šalju svoja visoko razvijena tehnološka rješenja na testiranje efikasnosti”, kaže Mirna Mazija.
Napominje da ju je kriza za koju je osjetila da može narušiti stabilnost tvrtke potaknula da izađe iz zone sigurnosti i posegne za novim temama. “To je unijelo nove izazove koji nas vesele, prostor za novi razvoj i provođenje metodologija koje su nam bile samo poznate iz znanstvenih radova, a sada smo postali dio njih, rame uz rame sa svjetskim stručnjacima za šišmiše. Isplatilo se pokušati i vjerovati u sebe. Sve to, donijelo nam je veliko zadovoljstvo u radu, nadam se da će dugoročno osigurati i financijsku stabilnost”, zaključuje.
Foto: Supernatural/Canva
