Od travnja prošle godine sve zaposlene žene na rodiljnom dopustu dobivaju naknadu u iznosu svoje cijele plaće, do maksimuma od 3000 eura. Međutim, država je tada ponovno propustila prepoznati jednu skupinu žena koje nisu nezaposlene, koje uredno uplaćuju u državni proračun, a čiji će posao i prihodi pretrpjeti ozbiljan udarac zbog trudnoće.
Radi se o paušalnim obrtnicama, koje u slučaju trudnoće imaju gotovo identična prava kao nezaposlene osobe. Bez obzira na to koliki su im prosječni prihodi prethodnih godina, bez obzira po kojoj stopi uplaćuju doprinose državi, dobivat će naknadu od najviše 792 eura mjesečno. U tom periodu, od najmanje tri mjeseca, morat će i prekinuti svoje poslovanje i staviti svoj obrt u mirovanje, a sve troškove koji ostaju vezani u njihovo poslovanje morat će platiti iz vlastitog džepa.
Zanemarivanje poduzetništva i majki
Mreža poslovnih žena Women in Adria još je tada skrenula pozornost Vladi na ovaj problem, no od tada nije došlo ni do kakvih pomaka. Iako država deklarativno potiče poduzetništvo, potiče demografski rast, pomaže žene i obitelji, slučaj paušalnih obrtnica na porodiljnom bolan je primjer zanemarivanja kako poduzetništva tako i majki i obitelji.
Poduzetnice – paušalne obrtnice – koje tako žele zasnovati ili proširiti svoju obitelj moraju napraviti izbor kojeg su sve druge zaposlene žene pošteđene – posao ili obitelj.
Pročitajte više: Paušalistica na rodiljnom: ‘Zarađivala sam 2600 eura mjesečno, a sad ću dobivati naknadu od 700 eura’
Gubitak velikih klijenata
“Znala sam što to znači”, ispričala je za Women in Adria paušalna obrtnica Ružica Petričušić, koja stoji iza brenda DigitalRose. “Da će mi propasti svi projekti koje sam dosta dugo pokušavala dobiti, što se na kraju i desilo.”
Petričušić je paušalni obrt otvorila nakon rođenja drugog djeteta, radila je dugo i predano na skupljanju baze klijenata i potrošila je mnogo truda i vremena na dobivanje dugoročnih poslova za velike tvrtke, što paušalcima znači razliku između stabilnih prihoda i snalaženja od mjeseca do mjeseca.
No, velike tvrtke zahtijevaju kontinuitet. “Oni imaju ugovore, trebaju nešto na što mogu računati full time. Ja se jednostavno nisam mogla obvezati da ću moći producirati sve što sam do tada mogla”, kazala je.
Pošteda doprinosa
Država će ju prisiliti da stavi svoj obrt u mirovanje, jer minimalno tri mjeseca mora koristiti svoj rodiljni dopust. Za to vrijeme ne smije izdavati račune, a jedini način na koji joj država izlazi u susret je da za taj period, eto, neće morati plaćati ni doprinose.
No zato gubi značajne prihode koje joj država ni na koji način neće adekvatno nadoknaditi, osim kroz minimalnu naknadu za nezaposlene trudnice i rodilje, dok osim prihoda gubi i dugoročne izglede za zaradu kroz gubitak ključnih klijenata.
Petričušić će uspjeti spasiti nekolicinu manjih klijenata tako što će dio svojeg posla prebaciti na partnericu koja može obavljati isti posao, no i sama priznaje da je njezin slučaj poseban i da je imala sreće – da ima osobu kojoj vjeruje da će moći odraditi njen posao bez da joj pokuša preoteti klijente, te da ima klijente koji će pristati na privremenu zamjenu. Za većinu paušalnih obrtnica, ovakvo je rješenje nemoguće.
Odnos države spram paušalnih obrtnica u trudnoći i nakon poroda ne očituje se samo kroz zakone i pravilnike koji uređuju naknade, iz kojih je očito da zakonodavac nije uopće razmišljao o njihovom položaju, već i kroz odnos odgovornih osoba iz državnih institucija s kojima je morala komunicirati oko svojih prava i obaveza.
“Nema jedno mjesto gdje ti možeš saznati sve informacije koje trebaš”, požalila se Petričušić. “Nisam znala na koju stranu bi se prije javila gdje bih mogla saznati sve informacije koje mi zapravo trebaju. Kolike su uopće nakade, o čemu to ovisi i slično…”
“Meni bi bilo korisno da sam znala na vrijeme sve mogućnosti, da ne mora svaka osoba pojedinačno kopati iz svojih izvora”, kazala nam je Petričušić. “Jednostavno, nitko ti ne da konkretne informacije.”
Puno je vremena morala potrošiti na istraživanje svih opcija i procedura, a razne institucije su je upućivale jedne na druge. U konačnici je, kaže, sve informacije dobila od tijela koje nema veze s državom – Hrvatske obrtničke komore – te savjetuje svim drugim ženama u njezinoj situaciji da se prvo obrate upravo na tu adresu.
Troškovi i naknade
Mnoge obrtnice imaju i redovne troškove poslovanja – najam ureda, plaćanje hostinga, skladište, rate kredita – koje će morati plaćati iako im je obrt formalno u mirovanju. To će sve morati pokriti iz mizerne naknade i vlastite ušteđevine. Mnoge od njih bile su godinama zaposlene prije pokretanja svojeg obrta, često i na znatno veće plaće, no doprinosi koje su tada uredno plaćale danas se više ne uzimaju u obzir.
“Naknada je oko 700 eura”, kazala je Petričušić. “Zakinute smo u odnosu na uplate. Doslovno je ovo preživljavanje. Što možeš s time pokriti? Pelene i vlažne maramice…”
Smatra kako je sadašnje rješenje, po kojem su paušalne obrtnice izjednačene s nezaposlenim ženama, najgora opcija. “Definitivno bi trebalo povećati naknade, uvesti neku dodatnu kategoriju”, kazala nam je. “Znam da nama variraju prihodi svaki mjesec, ali definitivno bi trebalo nešto promijeniti.”
Mogućnosti su razne – država bi mogla barem uvesti odvojenu kategoriju rodiljnih naknada za paušalne obrtnice, mogla bi naknadu barem vezati uz porezni razred paušalnog obrta, ili čak uz prosječni mjesečni prihod kroz dulji vremenski period – bilo što da se poduzetnicama, koje na papiru podupiru, olakša prelazak u majčinstvo, i da im se barem pomogne pokriti troškove do povratka na vlastiti posao.
Bilo kakav pomak – pa barem i razgovor o njemu – značio bi da država napokon pokušava učiniti nešto za male poduzetnice koje razmišljaju i o majčinstvu ili proširenju obitelji, i da ih iskreno želi podržati u oba njihova cilja.
Ilustracija: Nano Banana Pro
