Uz izložbu “Sa zida na zid – od vezenih do virtualno dijeljenih vrijednosti” Vlasta Delimar će u utorak, 16. prosinca u zagrebačkom Etnografskom muzeju izvesti performans “Šufnudle, Delimár”, povezujući tradicijske zidnjake s porukama koje se šalju sa ‘zidova’ društvenih mreža.
Performans Vlaste Delimar – projekcija fotografija
Uvod u performans bit će projekcija fotografija od niza orgazmičkih lica autorice s natpisima preuzetih s izloženih zidnjaka, starinskih kuhinjskih krpa s raznim porukama kućanicama. Kako se natpisi pretežno odnose na kuhanje, uslijedit će mali esej o kuhanju i značaju pripremanja hrane kao osnovi naše egzistencije”, najavljeno je.
Uz asistenciju Milana Božića autorica će prikazati proces izrade i pripreme šufnudla, te kuhane šufnudle, poslužene s ribanom čokoladom, ponuditi publici, poručuju iz Muzeja.
Pročitajte više: Doživotno djevičanstvo: Zašto neki ljudi nikad nisu imali seksualne veze?
Definirala suvremeni preformans
Vlasta Delimar (Zagreb, 1956.) definirala je suvremeni performans u Hrvatskoj 20. stoljeća, stvarajući kroz prizmu vlastitog tijela kao medija i sadržaja – ženskog, golog tijela, što se još i danas često smatra kontroverznim.
Istražujući u svom radu feminitet, muško-ženske odnose i stadije životnog ciklusa – od mladosti i žudnje preko partnerstva i majčinstva sve do starenja umjetnica iznosi autobiografske narative koji propituju razgraničenja javnog i privatnog i normative politika identiteta.
Kolekcija zidnjaka ili zidnih krpa
Izložba u Etnografskom muzeju, koja traje do kraja godine, u suradnji sa zagrebačkom Akademijom likovnih umjetnosti i Vlastom Delimar predstavlja kolekciju zidnjaka iz Zbirke platnenog posoblja, kroz suvremeno iščitavanje i društvenomrežne inačice
Zidnjaci, zidne krpe postale su popularne u gradskim sredinama središnje Europe krajem 19. stoljeća, a 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća mogu se pronaći i u seoskim sredinama. Najprije su služili kao zaštita zida od prskanja, no ubrzo dobivaju komunikacijsku ulogu, s porukama, često i ironičnima, koje odražavaju muško-žensku podjelu uloga tadašnjeg patrijarhalnog domaćinstva.
Izvor: Hina/Anamarija Grbin
Fotografija: Etnografski muzej Zagreb
