Nizozemska, Danska, Njemačka, Slovenija… To su samo neke od članica Europske unije u kojima zakon ženama omogućuje izbor između bolničkog i kućnog poroda. Kućni porod pritom je pod strogim nadzorom struke i provodi se pod određenim uvjetima.
U Hrvatskoj, međutim, postoji siva zona jer kućni porod nije reguliran zakonom, ali nije ni zabranjen. To pojedincima omogućuje da samoinicijativno biraju porod kod kuće, kao što je bio nedavni slučaj blizanačke trudnoće s tragičnim ishodom jer je tijekom poroda preminula jedna od beba.
Bacc. obs. Iva Podhorsky Štorek, predsjednica Hrvatske komore primalja, u razgovoru za Women in Adria kaže da u Hrvatskoj na godinu stotinjak žena rađa u izvanbolničkim uvjetima, dok se u bolnici rodi oko 32.000 djece.
Nedostatak sigurnosnog okvira
„Žene imaju pravo odlučiti o mjestu poroda, ali sustav im ne pruža sigurnosni okvir jer ne postoji zakonski uređen sustav koji bi omogućio da primalje registrirane u Hrvatskoj profesionalno prate kućne porode. Dakle, za sada u Hrvatskoj primalje u porodu smiju sudjelovati isključivo u bolnicama. Komora poštuje pravo svake žene na izbor, ali ističe da sigurnost majke i djeteta mora biti prioritet“, upozorava Podhorsky Štorek.
Da je sigurnost prioritet, slažu se i porodničar. spec. ginekologije i porodništva te subspec. ginekološke onkologije prof. Damir Eljuga koji ističe da žene nekad, osobito u ruralnim sredinama, nisu imale izbora i bile su prinuđene rađati kod kuće, no s većim smrtnim ishodom za rodilje i novorođenčad.
„Trudnoća koja je prema nalazima uredna i ne očekuju se komplikacije, tijekom porođaja u sekundi se može pretvoriti u rizičnu. Postoji puno stanja i situacija koje mogu ugroziti majku i dijete i stoga jedino porod u specijaliziranoj bolničkoj ustanovi nosi sigurnost“, upozorio je prof. Eljuga objašnjavajući kako je svjestan da pojedine žene inzistiraju na kućnom porodu iz različitih pobuda, no sigurnost majke i djeteta trebale bi biti prioritet.
Dodao je kako uz javnozdravstvene ustanove u Hrvatskoj postoji i privatno rodilište koje ženama pruža puno veću slobodu u izboru načina poroda ili tretmanu tijekom njega, a opet nudi mogućnost brze reakcije u životno ugrožavajućim situacijama.
Pročitajte više: Kada žene rađaju: Porodi između 35 i 39 godina starosti sada učestaliji nego u ranim dvadesetima
Razlozi za porod kod kuće
„Ženama je ideja kućnog poroda privlačna zbog želje za intimnijim i prirodnijim iskustvom, osjećajem kontrole. Žene koje se odlučuju za kućni porod najčešće žele porod bez porodničkih intervencija za ubrzavanje poroda, odnosno žele nemedikalizirani fiziološki porod. Mnoge žene žele toplinu doma i osjećaj sigurnosti vlastitog prostora“, nastavila je Podhorsky Štorek dodajući kako neke žene kućni porod biraju i strahujući od traume u rodilištu.
Na to su se osvrnuli u udruzi RODA nedavnim priopćenjem u kojem također od nadležnih traže hitnu regulaciju zakona radi zaštite trudnica i novorođenčadi.
„Roda dugi niz godina upozorava na potrebu donošenja smjernica za porode kod kuće jer će određeni broj žena, zbog osobnih uvjerenja, loših iskustava u rodilištu ili želje za podržavajućim okruženjem – nastaviti birati porode izvan zdravstvenih ustanova. Osim toga, dio žena koje se odluče za porod u kućnom okruženju, dolaze iz zemalja u kojima je kućni porod dostupan i legalan, pa to isto žele ostvariti u RH. Naša je obaveza kao društva osigurati svim ženama pristup sigurnoj, stručnoj i reguliranoj skrbi tijekom poroda“, poručili su iz Udruge.
„Porod je prirodan proces, ali uvijek nosi rizike – krvarenje, zastoj u porodu, problemi s disanjem novorođenčeta ili komplikacije koje zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. U bolnici su dostupni lijekovi, oprema i stručnjaci koji mogu brzo reagirati. Samo nerizične trudnoće mogu doći u obzir za kućni porod – uvjet je zdrava trudnica s fiziološkom trudnoćom između 37. i 42. tjedna gdje je dijete u stavu glavicom, pri čemu najbliža ustanova za transfer nije udaljena više od 20-30 minuta“, nadovezala se Podhorsky Štorek.
Prof. Eljuga ističe da nekad minute mogu značiti razliku između života i smrti te čvrsto ostaje pri stavu da kućni porod nikome ne preporučuje.
„Nakon oslobođenja Knina u kninskoj bolnici kratko sam bio jedini porodničar. Iako sam iza sebe imao kirurge i liječnike drugih specijalizacija u toj ustanovi, nije mi bilo svejedno i nosio sam veliku odgovornost za svaku trudnicu koja je došla roditi. Ne mogu ni zamisliti kako je voditi porod u kućnim uvjetima“, ističe prof. Eljuga.
Poziv na promjene
„Komora nije protiv prava rodilje da izabere mjesto poroda, već primarno ima na umu sigurnost roditelja i djeteta. Kad se u Hrvatskoj otvori rasprava o regulaciji kućnih poroda, nužno je osigurati jasan zakonski okvir, standarde, edukaciju i odgovornost kako bi i rodilje i primalje bile zaštićene. Najvažnije je da se ženama pruži kvalitetna, holistička, empatična i sigurna skrb – bez obzira na mjesto poroda“, komentirala je predsjednica Hrvatske komore primalja.
Iako je Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. predvidjela prenošenje dijela ovlasti s porodničara i ginekologa na primalje, do danas te odredbe nisu provedene. Komora stoga očekuje da će ih Ministarstvo zdravstva hitno provesti te donijeti jasan zakonodavni okvir za kućne porode koji bi omogućio da 417 primalja u Hrvatskoj može samostalno skrbiti o trudnicama, rodiljama i babinjačama u skladu sa svojim kompetencijama i ovlastima.
Budući da primalje u Hrvatskoj mogu raditi jedino u bolnicama, žene za kućne porode odlučuju angažirati primalje iz inozemstva koje nisu vezane domaćom licencom. Takav angažman, iako stoji nekoliko tisuća eura i jeftiniji je nego porod u privatnom rodilištu čija je cijena oko 5700 eura, nosi značajan rizik.
Foto: Privatna arhiva, Freepik, Canva
