Dok država ove godine nastavlja s mjerom “Biram Hrvatsku”, u kojoj se Hrvatima koji se vrate u Hrvatsku nakon više godina rada u inozemstvu nudi do maksimalno 27.000 eura potpore za pokretanje tvrtke ili obrta, neki poduzetnici koji su cijelo to vrijeme poslovali u Hrvatskoj osjećaju se izdano.
“Gdje je moj bonus zato što nisam otišao iz Hrvatske”, pita se tako Tomislav Radović u objavi koja je privukla pažnju hrvatskih poduzetnika na LinkedInu. “Nemojte me krivo shvatiti, drago mi je zbog svakoga tko se vrati. Ali graditi demografiju na jednokratnim poticajima, dok istovremeno ignoriraš ljude koji su tu, koji se bore i koji već godinama pune taj isti proračun, u najmanju ruku je pljuska u lice.”
Mjera za povratnike
U kratkom razgovoru za Women in Adria izrazio je svoje negodovanje odnosom države prema poduzetnicima, i općenito nepovoljnom klimom za pokretanje posla. “Ja nisam dobio niti centa, a već sam osnovao dva društva”, kazao nam je Radović. “Kako ću se osjećati nego nepravedno… to je tužno.”
“Biram Hrvatsku” je mjera Ministarstva demografije i useljeništva koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a namijenjena je prvenstveno povratnicima iz gospodarski uspješnijih zemalja od Hrvatske – država Europskog gospodarskog prostora, Švicarske Konfederacije i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Sjeverne i Južne Amerike, Australije i Novog Zelanda. Nigdje se ne spominje, recimo, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, pa niti Kina, Indija, niti afričke zemlje.
Pročitajte više: Pokretanje vlastitog biznisa: Kako do poticaja za samozapošljavanje u 2026. godini?
Do 27.000 eura poticaja, ali…
Na papiru, i kako se predstavlja u pojedinim medijima – što je vjerojatno i potaklo poduzetnike poput Radovića na tihi bunt – povratnici za pokretanje novog posla mogu dobiti do 27.000 eura poticaja za samozapošljavanje, no u stvarnosti nije sve tako jednostavno.
U sklopu “Biram Hrvatsku” mjere povratnicima se nudi do 7000 eura, a postoji i mjera od 3500 eura za one koji se unutar Hrvatske presele iz razvijenijeg područja u manje razvijeno i tamo započnu tvrtku ili obrt. Cijeli iznos od 27.000 eura zapravo uključuje i poticaje od 20.000 eura za samozapošljavanje, koji su dostupni svim Hrvatima prijavljenima na HZZ, pa tako i onima koji su cijelo vrijeme živjeli u Hrvatskoj.
I spomenuti iznos od 20.000 eura nedostižan je za mnoge, jer dolazi uz brojne stroge kriterije i dostupan je samo za određene grane poduzetništva. Konkretno, maksimalni iznos od 20.000 eura dostupan je samo za novootvorene tvrtke i obrte u građevinarstvu i nekim segmentima prerađivačke industrije, i to isključivo ako ispunjavaju kriterije zelenih i/ili digitalnih poslova, te novootvoreni obrt ne smije biti paušalnog tipa.
Znatno manji iznos
Za većinu potencijalnih poduzetnika, taj je iznos puno manji – 15.000 eura za prerađivačke industrije vezane uz poljoprivredu, kemiju, tekstil i farmaciju, te za telekomunikacije i informatičke tehnologije, dok je 10.000 eura dostupno za opskrbu strujom i vodom, većinu uslužnih djelatnosti, izdavaštvo, znanstvene djelatnosti i sport, rekreaciju i zabavu. U svim slučajevima od tog iznosa potrebno je potrošiti 3000 eura na zelenu tranziciju po strogim kriterijima, a ako to nije moguće, onda su dostupni samo regularni poticaji za samozapošljavanje – u iznosu od najviše 15.000 eura za građevinarstvo do 7000 eura za uslužne djelatnosti.
Svi poticaji za samozapošljavanje moraju dobiti pozitivnu ocjenu na temelju predanog poslovnog plana i ostale dokumentacije, gdje se ocjenjuje izvedivost i održivost poslovnog plana, koliko je realna procjena troškova i prihoda, jesu li priložena pisma namjere i ponude budućih klijenata i kupaca, a bitno je i da podnositelj zahtjeva ima višegodišnje iskustvo i obrazovanje za posao koji planira obavljati.
Kada se sve to uzme u obzir, možda nije iznenađujuće da se mjera “Biram Hrvatsku” u praksi koristi izrazito slabo. Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, izjavio je sredinom prosinca prošle godine za HRT kako je ovu mjeru do tada iskoristilo 1360 hrvatskih državljana. Međutim, u tri godine koliko je mjera dostupna, u hrvatsku je ušlo više od 35.000 povratnika, što znači da tek oko 4 posto povratnika ostvaruje ovu mogućnost.
Ostaje gorak okus
Ukupno je po tome na poticaje povratnicima u tri godine potrošeno manje od 10 milijuna eura. Usporedbe radi, za bespovratne poticaje gospodarskim subjektima u 2025. država je podijelila više od 500 milijuna eura, za digitalizaciju poslovanja, za zelenu tranziciju, za ispunjavanje standarda i certifikacije, za širenje tržišta, za inovacije, znanstvena istraživanja, jačanje strateških partnerstva, prelazak na kružno gospodarstvo, istraživanje i razvoj, integracije u lance vrijednosti, startupe i spin-offe mladih istraživača, te promociju ženskog poduzetništva.
Unatoč tome, ostaje gorak okus onima koji ništa od tog iznosa nisu vidjeli, a gledaju kako se iz njihovih poreza plaćaju poticaji onima koji su prethodnih godina poreze plaćali u inozemstvu. Radović smatra da bi država mogla poticati poduzetnike da se vrate u Hrvatsku na način koji bi bio više fer.
“Jednostavno, boljim statusom življenja nas koji smo ostali”, kazao je Radović. “Dajte nama uvjete koji su u tim zemljama u koje su otišli, a onda zovite te povratnike. Ako se situacija promijeni sustavno, da nema korupcije na svakom koraku i nepotizma, onda će oni sami doći.”
Ilustracija: Nano Banana Pro
