Britanska obavještajna služba MI6, koja u svojoj 116-godišnjoj povijesti nikada nije bila pod vodstvom žene, uskoro će dobiti svoju prvu ravnateljicu. Naime, Blaise Metreweli će najesen preuzeti dužnost šefice, poznate pod kodnim imenom “C”, stvarne verzije fiktivne “M” iz filmova o Jamesu Bondu. Vijest je potvrdio britanski premijer Keir Starmer tijekom posjeta Kanadi, gdje sudjeluje na summitu G7.
“Počašćena sam i ponosna što mi je povjereno vodstvo službe. MI6 ima ključnu ulogu, zajedno s MI5 i GCHQ, u očuvanju sigurnosti britanskog naroda i promicanju interesa Ujedinjene Kraljevine u inozemstvu”, izjavila je Metreweli.
Kako piše Euronews, Blaise Metreweli na novoj funkciji nastavlja svoj rad profesionalca s dugogodišnjim iskustvom u terenskim operacijama i tehnologiji. Reakcije su izrazito pozitivne — politički, stručni i medijski krugovi vide njezin dolazak kao prekretnicu i potvrdu strategije modernizacije i diverziteta britanskog obavještajnog sustava.
Zašto je MI6 toliko dugo oklijevao na čelo postaviti ženu?
Medijski komentatori pak ukazuju na zakašnjelo prihvaćanje žena na najvišem položaju, povezujući to s tradicionalnim spolnim stereotipima i pričom iz James Bonda. Pa tako The Guardian piše kako “M”, može biti i muškarac i žena, ali od kada je Judi Dench preuzela tu ulogu na velikom platnu, standard je postavljen: svi kasniji šefovi – uključujući i Ralpha Fiennesa – zapravo su, po modelu autoriteta i dostojanstva, de facto žene.
Ironično je da bi upravo filmsko naslijeđe Iana Fleminga moglo biti jedan od razloga zašto je MI6 toliko dugo oklijevao. U Bondovoj dinamici, “M” je gotovo roditeljska figura – stroga, ali pravedna, a Bond stalno balansira između potrebe za odobravanjem i neizbježne neposlušnosti. Na ekranu, ova dinamika najbolje funkcionira kad je “M” žena. Judi Dench, pa zatim Kristin Scott Thomas kao šefica MI5 u seriji Slow Horses, personificiraju cijeli spektar autoriteta kojem bi se jedan špijun mogao pokoriti – od stroge majke do majčinske mentorice.
U stvarnosti, međutim, činilo se kao da je donesena tiha izvršna odluka: agenti mogu podnijeti ukor samo od “tatine zamjene”, nikako od “maminih uputa”.
Kada pogledamo sektore u kojima su žene najčešće isključene s vrha, razlozi su razni, a gotovo kao da nitko zapravo ne zna što točno “ženskost” predstavlja. U tehnologiji su žene, navodno, preozbiljne da bi razumjele kompleksnost, ali istovremeno previše emocionalne da bi bile učinkovite.
Blaise Metreweli se nije zamarala stereotipima o ženama
U politici žene često nisu dobro prihvaćene, kao na primjer Hillary Clinton, Harriet Harman i druge, a stvarni problem nije njihov karakter, već duboko ukorijenjena nesklonost autoritetu u ženskom obliku – onom nenametljivom, ali čvrstom, koje ne nalikuje stereotipu “vođe”.
U korporacijama su pak žene često nepoželjne iz suprotnih razloga: navodno nemaju dovoljno odlučnosti, nedovoljno su oštre, previše suosjećajne. Iako brojna istraživanja dokazuju da raznolikost u upravi vodi do većih profita, konzervativni stavovi da se žene isključe i dalje prevladavaju. Ironično, zar ne – upravo one koje se optužuje za emotivnost, isključuju se zbog emocija drugih. Iskreno, mnogo bi se lakše podnijela isključenost žena iz određenih sektora kad bi se barem dosljedno znao razlog – jesu li previše ozbiljne ili premalo, previše tople ili hladne, premalo stroge ili previše direktne.
No, Blaise Metreweli očito se nije zamarala takvim apsurdima. Prošla je kroz sve prepreke, ignorirala šumove i jednostavno – uspjela. Ima četrdeset i sedam godina i diplomantica je Sveučilišta Cambridge, obnašala je dužnost direktorice za tehnologiju i inovacije unutar MI6, a u obavještajnoj službi radi od 1999. godine. Tijekom karijere bila je raspoređena u Europi i na Bliskom istoku, a imala je i rukovodeće funkcije u MI5, domaćoj sigurnosnoj službi.
Pročitajte više: Petra Radić: “Za iste odluke dobila sam kritiku, a kolega pohvalu – to je realnost žena u politici”
Idealna osoba za vodstvo MI6 u izazovnim vremenim
Premijer Starmer je njezino imenovanje nazvao “povijesnim” i naglasio da dolazi u trenutku kada su prijetnje s kojima se Ujedinjeno Kraljevstvo suočava “neviđene”. “Bilo da je riječ o agresorima koji šalju špijunske brodove u naše vode, ili hakerima sa sofisticiranim kibernetičkim planovima za ometanje naših javnih usluga – naše sigurnosne službe nikada nisu bile važnije”, rekao je.
Novi ministar vanjskih poslova David Lammy izjavio je kako prenosi Euronews, da je Metreweli “idealna osoba za vodstvo MI6 u izazovnim vremenima”.
“U eri globalne nestabilnosti i novih sigurnosnih prijetnji, kada tehnologija znači moć, a protivnici sve više surađuju, Blaise će osigurati da je Ujedinjeno Kraljevstvo spremno suočiti se s izazovima”, poručio je Lammy.
MI6 je posljednja među trima britanskim sigurnosno-obavještajnim agencijama koja je na čelo postavila ženu. Stella Rimington vodila je MI5 od 1992. do 1996., a Eliza Manningham-Buller od 2002. do 2007. godine. GCHQ, Agencija za elektroničko i kibernetičko izviđanje, dobila je svoju prvu ravnateljicu tek prošle godine, kada je na čelo došla Anne Keast-Butler.
Odlazeći šef MI6 Richard Moore, poznat i pod šifriranim nazivom “C”, prethodno je naglasio važnost raznolikosti u obavještajnoj zajednici. U objavi na platformi X (bivšem Twitteru) 2023. godine, napisao je da će se pobrinuti da bude posljednji ‘C’ izabran s isključivo muške liste kandidata.
Metreweli će naslijediti Moorea kao 18. voditelj MI6 – jedina osoba iz agencije čiji je identitet javno poznat, a koja je odgovorna britanskom ministru vanjskih poslova.
Ilustracija: Screenshot United Kingdom Foreign Office/Youtube/Canva
