Fiskalizacija 2.0 trebala je donijeti širu primjenu eRačuna u poslovanju, nove procese razmjene i izvještavanja te dodatna usklađenja za poduzetnike i njihove knjigovođe. Iako je cilj digitalizacija i učinkovitije praćenje prometa, prva iskustva s terena otvaraju niz praktičnih pitanja – od nejasnih pravila do tehničkih poteškoća.
Ivana Ožegović, članica Nadzornog odbora Udruge Glas poduzetnika (UGP) i vlasnica knjigovodstvenog ureda, svakodnevno radi s malim i srednjim poduzetnicima i prati provedbu novih obveza u praksi, a za Women in Adria podijelila je svoja iskustva prvih dana uvođenja Fiskalizacije 2.0.
“Doneseno je nešto bez jasnih uputa”
“Za mene je dojam da je sve u kaosu”, rekla je Ožegović. “Doneseno je nešto bez jasnih uputa, bez da je sustav završno pripremljen.” Kaže da su već u prvim danima nastali problemi koji opterećuju i poduzetnike i knjigovođe.
Naglašava da je ključan problem izostanak provedbenih detalja koji bi trebali objasniti kako se nova pravila primjenjuju u praksi. “Pravilnik za eRačun još uvijek nije donesen”, rekla je Ožegović, dodajući da se u takvim okolnostima poruke o tome da “nema novčanih kazni” doživljavaju kao privremeno smirivanje situacije, a ne kao stvarno rješenje.
Prema Ožegović, sustav se u startu trebao uvesti tako da su upute jasne, procesi stabilni i da korisnici imaju dovoljno vremena za prilagodbu. Pritom opisuje i tehničke poteškoće te učestala ažuriranja koja su otežavala rad: kaže kako su se u praksi pojavljivale situacije u kojima korisnici dobivaju aplikacije, ali bez dovoljno jasnih objašnjenja kako ih koristiti.
Pročitajte više: Nema odgode, paniku siju oni što se nisu snašli: Oštra poruka ministra poduzetnicima o Fiskalizaciji 2.0
Rokovi, izvještavanje i dodatni pritisak na knjigovođe
Jedna od tema na koju Ožegović posebno upozorava su rokovi i izvještajne obveze. Ožegović kaže kako problem nije samo u tome “što su rokovi pomaknuti”, nego u tome što priprema dokumentacije i usklađivanje procesa mora početi ranije, bez obzira na formalni datum dospijeća.
“Nama je do 20.1. izvještavanje. Nitko ne zna kako će to funkcionirati jer nemamo pravilnik koji bi nam pomogao”, rekla je Ožegović.
Upozorava i da se dodatni posao najviše prelijeva na knjigovodstvene urede. Ožegović kaže kako su knjigovođe dobile više operativnih zadataka, više pitanja klijenata i više odgovornosti – a u okolnostima kada pravila nisu do kraja razjašnjena. “Knjigovođe – jesu li dobili dodatan posao? Jesu”, zaključila je Ožegović.
“Digitalizacija” na papiru, ali ne i u stvarnosti
Ožegović problematizira i to što se promjena predstavlja kao potpuna digitalizacija, dok u praksi navodi kako i dalje postoji niz iznimki i situacija u kojima dokumentacija ostaje papirnata – na primjer u slučaju neprofitnih organizacija, R1 računa na benzinskim postajama i u ugostiteljskim objektima. “Znači, nije baš iskreno da je sve digitalizirano”, rekla nam je.
“Dosta je zbunjujuće – i same te aplikacije. Nisu nam dali jasne upute, niti išta”, rekla je Ožegović.
Naglašava kako je, po njoj, cijela implementacija požurena jer je dobiven novac iz Europske unije. “I onda je bilo ‘Mi smo svoj posao odradili, mi smo pustili nešto van, a sad se svi morate snalaziti’”, kazala je.
Kaže da je velika razlika vidljiva u usporedbi sa susjednom državom, gdje su pripreme krenule ranije, s duljim prijelaznim razdobljem.
“Ja uvijek dajem primjer Slovenije: oni su prošle godine krenuli s prilagodbom, a 1.1.2027. kreću u taj sustav. Nama je prilagodba od 1.9. do 31.12.”, rekla je Ožegović, ističući da ni tada “još nisu donijeli sve pravilnike” i da “nije sve raščišćeno”.
Poduzetnici očekuju da “knjigovođa sve rješava”
Na pitanje što bi poduzetnici trebali učiniti, skreće pažnju na problem financijske pismenosti i očekivanja da će knjigovođa preuzeti kompletan teret promjena. Ožegović kaže kako je dio poduzetnika promjenu doživio površno – kao “manje papira” – bez razumijevanja što to operativno znači za firmu i odgovornost.
“Financijska pismenost fali među poduzetnicima. Oni uvijek kažu: ‘Knjigovođa će to riješiti’”, rekla je Ožegović.
Ožegović kaže kako u praksi to znači da knjigovođe provode sate u objašnjavanju osnovnih pojmova i postupaka: što je fiskalizacija, treba li nekom fiskalizacija, što se točno mijenja i koje su obveze. Dodaje i da dio poduzetnika pokazuje otpor prema dodatnim troškovima, a da ne razumiju zašto trošak raste kad raste i kompleksnost obrade.
“Ja sam provela dva tjedna s jednim klijentom objašnjavajući: što je fiskalizacija, što treba napraviti…”, rekla je Ožegović.
Istodobno naglašava da će u novom sustavu dio radnji morati obavljati i sami poduzetnici, a ne samo knjigovođe. Ožegović upozorava da se u slučaju kazni često traži “krivac”, pa rizik i pritisak nerijetko završavaju na knjigovođama.
Što sada: edukacija i strpljenje, uz jasna pravila
Ožegović ističe kako bi se svi poduzetnici trebali educirati, te kako je klijentima preporučila seminare i radionice, no da je odaziv slab jer mnogi i dalje očekuju da će se “netko drugi pobrinuti”.
“Ja sam svim klijentima slala da idu na seminare… Znači, od svih njih, dvoje ih je bilo!”, rekla je Ožegović.
Kada govori o tome što bi smirilo situaciju, vraća se na isto: najprije treba donijeti provedbene upute, a zatim ostaviti realno vrijeme da se sustav istestira i da se ljudi uhodaju bez straha od trenutnih kazni.
“Nakon pravilnika bit će nam svima lakše. Mi ćemo se posložiti… ali trebat će par mjeseci prilagodbe”, rekla je Ožegović.
U ime Udruge glas poduzetnika pozvala je još jednom sve poduzetnike ako dobiju ikakvu kaznu u sustavu fiskalizacije da se jave Udruzi. “Tako da ona mi možemo reagirati u ovom pitanju”, kazala je Ožegović.
Foto:
