Siva ekonomija: Razlozi zašto raste u Njemačkoj, a evo što kažu zadnji podaci u Hrvatskoj

U Njemačkoj zadnjih godina raste siva ekonomija – to uključuje prihode od neprijavljenog rada i ilegalnih aktivnosti poput kockanja i određenih oblika seksualnog rada – a krivac je loša gospodarska situacija, govori najnovija studija.

Siva ekonomija je u tom europskom gospodarskom motoru dosegnula 510 milijardi eura u prošloj godini, što je najviša razina u više od 10 godina. Sada ona čini 11,5 posto BDP-a, no to je i dalje ispod je prosjeka 20 najvećih industrijaliziranih zemalja. U medijskim se izvještajima ipak naglašava da raste brže od europskog prosjeka.

Siva ekonomija će rasti u 2026.

U pitanju je procjena iz istraživanja koje je proveo ekonomist Friedrich Schneider sa Sveučilišta u Linzu i Instituta za primijenjena ekonomska istraživanja u Tübingenu. Studija predviđa da će siva ekonomija u 2026. godini porasti za 5,5 posto, na ukupno 538 milijardi eura, prenosi DW.

Udjel sive ekonomije u državama OECD-a u 2026., Izvor: Der Umfang der Schattenwirtschaft –Methodik und Berechnungen für das Jahr 2026

To se bilježi u vrijeme slabog rasta službene njemačke ekonomije i porasta nezaposlenosti, a oba su faktora identificirana kao pokretači jačanja sive ekonomije, piše DW.

U studiji se dio odgovornosti pripisuje i povećanju minimalne plaće početkom 2025. na 12,82 eura (s daljnjim rastom na 13,90 eura od 1. siječnja 2026.), a spominje se i povećanje gornje granice zarade za tzv. mini-poslove na 603 eura. Blagi dodatni rast sive ekonomije uzrokuju i viši doprinosi za obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje, koji proizlaze iz povećanja osnovice za obračun doprinosa, stoji u priopćenju koje je objavljeno na stranicama Instituta. Schneider smatra da bi smanjenje troškova za poslodavce, kako to prenosi DW, pomoglo u borbi protiv neprijavljenog rada.

U studiji se također ističe da je smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu imalo suprotan učinak jer je smanjilo poticaje za rad u sivoj ekonomiji. Ta bi procjena možda mogla biti inspirativna za donositelje politika u Hrvatskoj, a svakako zanimljiva domaćim poduzetničkim udrugama.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj? Što se sive ekonomije tiče nemamo dostupnih recentnih istraživanja, a prema posljednjima smo u neslavnom vrhu EU-a.


Pročitajte više: “Sustav nam je u nekim segmentima bolestan”: Ekonomistica Ivanov o plaćama, porezima i poduzetnicima


Podaci za sivu ekonomiju u Hrvatskoj

Prema podacima koji se odnose na 2022. godinu, u Hrvatskoj je obujam sive ekonomije bio procijenjen na 21 milijardu eura odnosno 30,5 posto BDP-a, dok je prosjek EU-28 bio gotovo upola niži, 17,9 posto. To je pokazalo istraživanje tvrtke Vise Europe predstavljeno 2024. godine u Saboru. Ta je studija bila provedena, kako je rečeno, u suradnji s Friedrichom Schneiderom te globalnom konzultantskom tvrtkom za strateško upravljanje i kartična plaćanja Kearney. 

Pokretačima sive ekonomije u Hrvatskoj, kako je tada rečeno, smatraju se visoka zastupljenost gotovinskog plaćanja, visoka stopa PDV-a i niska razina povjerenja u državne institucije.

Što teorija kaže o uzročnicima sive ekonomije

U njemačkoj studiji autori navode i sljedeće: “Što je veća razlika između bruto troška rada u službenom gospodarstvu i neto iznosa nakon oporezivanja, to je veći poticaj za izbjegavanje poreza i doprinosa te rad u sivoj ekonomiji. Ukupno porezno i parafiskalno opterećenje predstavlja jedan od ključnih čimbenika postojanja i rasta sive ekonomije.”

Dio je to općenitog popisa uzročnika sive ekonomije koji se poziva na ekonomsku teoriju. Na popisu je, uz bruto trošak plaća, još pet stavki: kvaliteta državnih institucija, regulatorni okvir, javne usluge, porezna disciplina te odvraćanje od prekršaja i kažnjavanje.


Fotoilustracija: Nano Banana

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

spavanje

Trećina odraslih ima poremećaj spavanja. Jeste li među njima?

Gotovo trećina odrasle populacije ima neki oblik poremećaja spavanja, što može negativno utjecati na kognitivne funkcije, emocionalnu dobrobit, kvalitetu života i radnu produktivnost, upozoravaju stručnjaci...
- Advertisment -