Nije lako ovih dana hrvatskim vlasnicima nekretnina u Dubaiju – „parkiranje“ viška novca u elitnim stanovima i vilama, koje je još prije mjesec dana bilo veselo oglašavano, više ne izgleda kao tako mudra investicija. Američko-izraelsko-iranski rat baulja u potencijalnu katastrofu, osvetničke rakete iz Irana prelijeću Zaljev i padaju po arapskim susjedima, pa tako i Ujedinjenim Arapskim Emiratima koji su zadnjih godina bili doživljavani kao nekretninski „safe haven“.
Dubai, geopolitika i domaći prazni kvadrati
S&P Global piše u friškoj analizi da je „privlačnost Dubaija trenutačno pod prijetnjom, no S&P Global Ratings ne očekuje pad tržišta nekretnina poput onog iz 2008. godine ako intenzivna faza sukoba potraje do četiri tjedna. Međutim, značajnija korekcija nije isključena ako se sukob produži dulje od četiri tjedna.“
Dok se broje ti ključni tjedni i prati geopolitička situacija na Bliskom istoku – što bi se na koncu moglo, potraje li, odraziti i na naše gospodarstvo, vlasnicima nekretnina na malom domaćem tržištu je i dalje ugodno i mirno, uz visoke cijene zaposjednutih kvadrata. Ipak, zbivaju se neke tihe promjene, barem na papiru.
Na prvi poziv za sudjelovanje u APN-ovom programu priuštivog najma javilo se skoro tisuću vlasnika stambenih nekretnina koje su barem dvije godine bile prazne. Na prvu, ne zvuči baš mnogo, ali nadležni ministar Branko Bačić je zadovoljan jer, kaže, za izgradnju tolikog broja stanova i useljenje inače bi državi trebalo najmanje dvije do tri godine od trenutka kad se pronađe lokacija. Vjerujemo da bi im trebalo barem toliko, uostalom s obnovom nakon potresa pokazali su da sve mogu razvući nevjerojatno dugo. Dobro je stoga što će poziva za prijavu stanova u program APN-a biti još, pa će valjda na koncu još koja tisuća građana doći do računice da je bolje biti i u kooperaciji s državom te stabilno zarađivati od dugoročnog najma nekretnine nego na nju plaćati porez i ne zarađivati ništa. Naravno, ako nisu među onima koji su izračunali da im se više isplati kratkoročno iznajmljivanje turistima.
Pročitajte više: Opet inflacijska panika, opet turistički detektori pište, opet Vlada štiti – jesmo li u “beskrajnom danu”?
Prava i kriva rješenja za porez na nekretnine
Da podsjetim, porez na nekretnine uveden je lani kao modifikacija poreza na kuće za odmor, a plaća se na nekretnine koje se ne koriste za stalno stanovanje, bilo da ste vlasnik koji tu stanuje ili je nekretnina u dugoročnom najmu, ili je derutna. Iznos po četvornom metru određuju jedinice lokalne samouprave, a do vlasnika stanova i kuća nedavno je krenula nova lavina takvih rješenja iz Porezne uprave za 2025. godinu, s rokom uplate od 15 dana od dana dostave. Zbog zbrke s podacima mnogi su začuđeno, pa onda i bijesno otvarali poštu s tim rješenjima, a sve je završilo u medijima i uz ispriku ministra financija Tomislava Ćorića te poruku da građani koji su dobili pogrešno rješenje ne trebaju plaćati porez dok se slučaj ne provjeri. Kako su objavili mediji, stiglo je više od 20 tisuća prigovora na rješenja o porezu na nekretnine.
Budući da rijetko zavirujem u svoj kaslić u zgradi, tako sam u zadnji čas saznala da me u pošti već par dana čeka porezno rješenje i da sam među „sretnicima“ kojima su razrezali taj porez. U mom kvartu u Zagrebu to je pet eura po četvornom metru. Kako i zašto sam upala u taj koš, stvarno ne znam jer stan ne iznajmljujem turistima, no nije niti prazan jer, eto, ja u njemu stalno živim, godinama, uredno prijavljena. I taman kad sam krenula očajavati što se moram baktati s poreznicima, pisati žalbe i štojaznam, spas je neočekivano došao preko servisa eGrađani, odnosno ePorezna.
Čudo u ePoreznoj
Naime, umjesto obilaženja ureda Porezne uprave ili slanja žalbe poštom, odlučila sam preko te aplikacije obavijestiti poreznike o grešci. Tako su, naime, savjetovali u posebnom priopćenju od 3. ožujka u kojem se posipaju pepelom i kažu da će „bez odgode ispraviti sva pogrešna rješenja o porezu na nekretnine“. Pokazalo se odmah da je super što sam kasnila i u otvaranju fizičkog kaslića u zgradi gdje mi je poštar ostavio papirić za podizanje rješenja, pa i onog elektroničkog u ePoreznoj. Tamo su se, naime, nalazile već dvije obavijesti – priznanje da su pogriješili i rješenje u pdf-u o poništenju prethodnog rješenja o porezu. Doista, promptno, moram priznati, nije bilo ni blizu “Dubai drame”.
Sad me još samo zanima da li je vlasnik susjednog stana, koji se do kraja prošle godine bavio turističkim najmom u našoj stambenoj zgradi – i zbog kojeg su se u gluho doba noći znale tresti stepenice dok su se njima pentrali gosti vukući za sobom kofere na kotačiće – dobio svoje rješenje o porezu.
Foto: Nano Banana 2 (Ilustracija), Pixabay
