„Usamljeni ljudi imaju manje samopouzdanja i rjeđe su skloni preuzimanju odgovornih zadataka zbog straha od kritiziranja. To dodatno pojačava njihov strah da nisu prihvaćeni, što produbljuje osjećaj usamljenosti“, objašnjava za Women in Adria diplomirana mentalna trenerica Susanne Pauli.
Istaknula je kako usamljeni ljudi također teže pronalaze novi posao i imaju teškoće u radnim sredinama. S manjkom samopouzdanja teže će se plasirati na tržištu rada, odnosno zadržati timski duh u okruženju u kojem se boje neprihvaćanja. Potvrđuje to i nedavno istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja tvrdi kako usamljenost prerasta u globalni problem.
Globalni problem
WHO je objavio da svaka šesta osoba na svijetu pati od usamljenosti, a to ima dalekosežne posljedice za zdravlje. Ističu da usamljenost povećava rizik od nastanka moždanog udara, srčanog udara, razvoja dijabetesa, depresije, anksioznosti i u konačnici od samoubojstva. Rezultat je 871.000 smrtnih slučajeva na godinu širom svijeta, prenosi Hina.
Supredsjedatelj komisije WHO-a, Vivek Murthy, usamljenost definira kao “bolan, subjektivan osjećaj koji mnogi od nas proživljavaju kada odnosi koje trebamo ne odgovaraju odnosima koje imamo. A društvena izolacija, nasuprot tome, objektivno je stanje manjeg broja kontakata, odnosa ili interakcija.”
Susanne Pauli kaže kako usamljeni ljudi najčešće pribjegavaju određenom ponašanju koje nije teško prepoznati.
„Dio ljudi želi udovoljiti svima kako bi stekli osjećaj pripadanja, pa im je teško reći ‘ne’, a to rezultira iscrpljivanjem. Dodatno, ako ne dožive očekivanu razinu zahvalnosti, još im je teže. U drugoj skupini ljudi su oni koji usamljenost prikrivaju arogancijom i neljubaznošću strahujući da bi netko mogao ‘otkriti’ kako se zaista osjećaju“, kaže Pauli ističući da takvo ponašanje u radnoj sredini itekako utječe na atmosferu, osobito ako je riječ o pojedincima na rukovodećim pozicijama.
Pročitajte više: Kronična depresija: Znate li prepoznati kada je nekome teško?
Usamljenost na rukovodećim pozicijama
Naša sugovornica upozorava da negativnim emocijama doprinosi visoka konkurentnost, osobito kad je riječ o ženama na visokim pozicijama.
„S jedne strane moraju razmišljati o brendingu tvrtke, pa nerado govore o teškoćama i sve radije prikazuju bajkovito i blistavo. S druge strane, vodeći kadrovi uglavnom stoje u sendviču i žongliraju između potreba uprave i zaposlenika pazeći na vlastitu poziciju, pa radije šute, ne upozoravaju na probleme. Ako u privatnom okruženju nemaju partnera ili prijatelje s kojima mogu podijeliti nezadovoljstvo, osjećaj usamljenosti je snažniji“, smatra naša sugovornica.
Negativne emocije povezane s usamljenošću mogu voditi i do lošijih poslovnih rezultata prvenstveno uzrokovanih obrascima ponašanja.
„Ako je netko upao u zamku ‘overloadinga’ i preuzima više zadataka nego što može podnijeti, to neminovno vodi do grešaka. Isto vrijedi i ako je riječ o pojedincima koji se skrivaju iz arogancije“, upozorila je Pauli.
Slika svijeta kao čimbenik rizika
Istaknula je također kako veliku ulogu u doživljaju privatnog i poslovnog okruženja igra slika koju imamo o sebi i o svijetu.
“Često vidimo što sve nemamo, umjesto da stavimo fokus na to što imamo tj. naše potencijale. Naše mentalno zdravlje dobrim dijelom ovisi o našem mindsetu što je vidljivo u sljedećoj statistici”, upozorava Pauli.
„U World Happiness Reportu smo lani bili na 63. mjestu dok je Srbija bila na 37., a Slovenija na 21. mjestu. Vidim toliko divnih žena i muškaraca u Hrvatskoj koje prati neki oblak nezadovoljstva. Smatram da to možemo lako riješiti tako da postanemo svjesni naših potencijala i što sve imamo. Malo više zahvalnosti i manje kukanja može stvoriti čudo“, preporučila je stručnjakinja dodajući kako bi rezultati bili daleko bolji kad bi pojedinci energiju koju ulažu u negodovanje pretvorili u otvorenost i znatiželju.
„Moja misija je da ljudi usmjere fokus na sebe i otkriju svoje potencijale te oslobode unutarnju snagu. Tako će postati zadovoljniji sobom i drugima. Treba živjeti u sadašnjosti, uživati u malim stvarima i biti otvoreni za nove izazove u životu. To postižemo ako se usredotočimo na sebe i na druge, što je najbolji lijek protiv usamljenosti. Tek tako možemo bolje i spremnije dočekati izazove i promjene u životu“, zaključila je naša sugovornica.
Foto: Privatna arhiva, Martina Cvek, Canva
