Današnji govor o stanju Unije 2025. predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u Strasbourgu počeo je sljedećom porukom: “Europa se bori. Bori se za nedjeljiv kontinent mira. Za slobodnu i neovisnu Europu. Bori se za naše vrijednosti i demokracije. Bori se za našu slobodu i snagu da sami odlučujemo o svojoj sudbini. Nemojmo se zavaravati – borba je to za našu budućnost.”
EU i svjetski poredak zasnovan na moći
Potom je, govoreći u Europskom parlamentu, nabrajala razne poteškoće s kojima se suočavaju Europljani koji se, kaže, osjećaju kao da im netko izmiče tlo pod nogama. “Osjećaju posljedice globalne krize. Rasta životnih troškova. Osjećaju kao da brzina promjene negativno utječe na njihov život i posao. Brinu se zbog beskonačne spirale događaja koje gledaju na vijestima – od potresnih scena u Gazi do neumoljive ruske paljbe po Ukrajini. Ne možemo skrštenih ruku čekati da oluja utihne. Ljeto nam je pokazalo da jednostavno nema mjesta ni vremena za sentimentalnosti. Upravo sad se iscrtavaju obrisi novog svjetskog poretka zasnovanog na moći. Tako da nema sumnje, Europa se mora boriti. Za svoje mjesto u svijetu u kojem su velike sile ili ambivalentne ili otvoreno neprijateljske prema Europi”, poručila je.
Ukratko, smatra da se Europska unija treba pobrinuti za vlastitu obranu i sigurnost, steći kontrolu nad ključnim tehnologijama i energentima te sama odlučivati kakvo društvo i demokraciju želi.
Pročitajte više: EU fondovi: Mitovi koji koče poduzetnice i pitanja koja si trebate postaviti prije prijave na natječaj
Rusija mora platiti: Zajam Ukrajini od ruske imovine
Završetak rata u Ukrajini (“ovaj rat mora završiti pravednim i trajnim mirom za Ukrajinu”) bio je važan dio obraćanja, uz konstataciju da je to “ruski rat” i “Rusija je ta koja treba platiti”. Predložila je novo rješenje za financiranje ukrajinskih ratnih napora iz prihoda od imobilizirane ruske imovine, to jest da se iz vrijednosti te ruske imovine Ukrajini isplati zajam za ratnu odštetu. “Samu imovinu nećemo dirati. Rizik ćemo morati preuzeti kolektivno. Ukrajina će otplatiti zajam kad joj Rusija isplati ratnu odštetu”, poručila je Von der Leyen. Govorila je i o Gazi, odnosno Palestini i Izraelu te kao jedini realističan mirovni plan navela onaj s dvije države. Zapravo je najavila oštriji pristup prema Izraelu, suspenziju bilateralne potpore te sankcije protiv ekstremističkih izraelskih ministara i nasilnih doseljenika, no to je tek prijedlog oko kojeg treba dobiti većinu među članicama. Značajan dio eurozastupnika koji su je slušali bio je odjeven u crveno u znak potpore žrtvama u Gazi.
Ipak, glavni dio govora bio je o europskom gospodarstvu.
Olakšavanje poslovanja u Europi
U strateškim dijalozima s ključnim sektorima – automobilskom, kemijskom, farmaceutskom, obrambenom i poljoprivrednom industrijom te industrijom čelika – svaki sektor poručuje isto, kaže Von der Leyen. “Da bi se zaštitila radna mjesta, moramo olakšati poslovanje u Europi”, poručila je.
Navela je da će biti manje papirologije i preklapanja te jednostavnija pravila, a prijedlozi će europskim poduzećima omogućiti, najavila je, godišnju uštedu od 8 milijardi eura za birokratske troškove. “Na primjer, digitalni euro će to olakšati i poduzećima i potrošačima. Novi skupni paketi su na putu, primjerice o vojnoj mobilnosti ili digitalnim tehnologijama”, rekla je predsjednica Komisije.
Pročitajte više: Trump opet prijeti: Hoće li EU tražiti “dobrovoljne priloge” za 600 milijardi dolara obećanih investicija?
Fond za start-upove vrijedan više milijardi eura
Istaknula je posebno i start-up poduzeća s velikim potencijalom u ključnim tehnologijama, kao što su kvantne tehnologije, umjetna inteligencija ili biotehnologija, a koja se zbog ograničenog pristupa rizičnom kapitalu okreću stranim ulagačima za financiranje svojeg rasta. “Time svoj kapital i radna mjesta dajemo drugima. A to ugrožava naš tehnološki suverenitet. Zato će se Komisija udružiti s privatnim ulagačima u okviru Europskog fonda za scale-up poduzeća vrijednog više milijardi eura. Taj će fond omogućiti velika ulaganja u mlada brzorastuća poduzeća koja se bave kritičnim tehnologijama. Mi naime želimo da prvaci Europe odaberu Europu”, kaže Von der Leyen.
Ukinuti unutarnje prepreke na jedinstvenom tržištu
Što se pak tiče jedinstvenog europskog tržišta, kaže da je ono velika prednost, ali i da je i dalje nedovršeno i to uglavnom u tri područja – financije, energetika i telekomunikacije, te će predstaviti plan za jedinstveno tržište do 2028. godine. Podsjetila je pritom da Međunarodni monetarni fond procjenjuje da su unutarnje prepreke na jedinstvenom tržištu jednake carini od 45 posto na robu i carini od 110 posto na usluge.
Također, najavila je da će se poduprijeti ulaganja u tehnologije koje potiču gospodarski rast – čiste, digitalne tehnologije, umjetna inteligencija, ali i baterije gdje se priprema paket „Battery Booster”, u okviru kojeg će se izdvojiti 1,8 milijardi eura za poticanje proizvodnje u Europi. U javnu nabavu se pak uvesti kriterij „proizvedeno u Europi”.
Do kraja godine bit će, među ostalim, predstavljen i prvi europski plan za priuštivo stanovanje, a i novi program za otpornost medija, za potporu neovisnom novinarstvu i medijskoj pismenosti.
Foto: EC – Audiovisual Service/Dati Bendo/Christophe Licoppe/Canva
