Možda spadate u one koji paze da za kuhanje uvijek imaju domaću sol, bosiljak, peršin, lovor, ružmarin ili mljevenu papriku, ali i to je već nekako postalo rijetkost u našim kuhinjama jer se nabavka namirnica najčešće obavlja u velikim supermarketima, pa se tamo kupuju i (uvozni) začini.
Odakle dolazi većina začina?
Svakako, čini se da ih koristimo sve više, bilo mediteranskih ili onih koji nisu s našeg podneblja, što se uklapa u trendove: nedavna analiza ukazuje na snažan globalni rast proizvodnje i trgovine začinima u posljednjih 20 godina.
Istraživač Ekonomskog instituta u Zagrebu dr. sc. Goran Buturac u svojoj analizi navodi da primat u svjetskoj proizvodnji i trgovini začinima drži Azija, a od zemalja je prvak – Indija. Slijede je Kina, Vijetnam, Indonezija i Španjolska.
„Globalni trendovi potvrđuju rast potražnje za organski uzgojenim začinima te povećanje potrošnje kurkume zbog njezinih ljekovitih svojstava. Zbog rastućega trenda vegetarijanstva, potražnja za začinima koji zamjenjuju okus mesa je u kontinuiranom porastu“, navodi.
Pročitajte više: Lucijan Carić: Od kibernetičke sigurnosti do indijskog curryja
I europske zemlje izvoze začine
Osim Španjolske, među vodećim europskim izvoznicima začina su Nizozemska i Njemačka, a visoko je pozicionirana i Francuska.
Što se od začina izvozi iz EU-a? Strukturna analiza europskog izvoza začina u 2024. godini prema vrstama začina potvrđuje najveću zastupljenost papra roda Piper u ukupnom izvozu, navodi Buturac, a slijede ga đumbir, šafran, kurkuma, majčina dušica, listovi lovora, curry i ostali začini te sjeme anisa, badijana, komorača, korijandora, kumina ili kima, bobice kleke.
Naravno, Europska unija u razmjeni svih vrsta začina s ostatkom svijeta ima negativnu bilancu, a k tome uvoz začina zemalja EU-a u prosjeku raste znatno brže od izvoza.
Hrvatska znatno ispod prosjeka EU-a, više izvozi i Latvija
A što je s Hrvatskom? Ona se s realiziranom vrijednosti izvoza začina od 1,8 eura po stanovniku u 2024. godini pozicionirala znatno ispod prosjeka zemalja EU-a, primjećuje Buturac. Nizozemska, primjerice, izvozi 14,5 puta više začina po stanovniku nego Hrvatska, Španjolska 5,5 puta, Austrija 5,4 puta, Estonija 5 puta, a Latvija 4,2 puta.
„Iako u Hrvatskoj ima relativno uspješnih proizvođača i izvoznika u ovoj proizvodnoj branši, njihov broj je veoma malen i nedostatan da bi polučio značajnije učinke na ukupna izvozna kretanja“, zaključuje.
Foto: Pixabay
