Žene i dalje čine samo trećinu radne snage u sektoru obnovljive energije, iako sektor bilježi ubrzani rast i ključan je za zelenu tranziciju, zaključak je najnovijeg globalnog izvješća o rodnoj perspektivi u ovom sektoru.
Udio žena je znatno niži u tehničkim i rukovodećim ulogama, a prepreke s kojima se suočavaju nisu ograničene samo na tržište rada, nego i na društvene norme i obrazovne sustave. Energetska tranzicija, kako upozorava izvješće, neće doseći svoj puni potencijal ako se rodna neravnopravnost ne adresira sustavno i strateški.
Izvješće „Renewable Energy: A Gender Perspective“ drugo je izdanje analize koju je izradila Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA), uz potporu međunarodnih partnera. Glavni cilj bio je sagledati kako su žene zastupljene u sektoru, koje prepreke ograničavaju njihovu ulogu i što se može poduzeti kako bi tranzicija bila pravednija i što više uključiva.
Žene podzastupljene
Prema procjenama iz izvješća, u 2023. godini u obnovljivim izvorima energije radilo je oko 16,2 milijuna ljudi širom svijeta, a do 2030. taj bi broj mogao doseći 30 milijuna. Žene trenutačno čine 32 posto radne snage u punom radnom vremenu, što je nešto više nego u industrijama fosilnih goriva, ali znatno manje od njihova udjela u ukupnom broju zaposlenih na tržištu.
Njihova prisutnost posebno je neravnomjerna kada se sagledaju vrste poslova: najveći udio zaposlenih žena bilježi se u administraciji, dok ih je najmanje u tehničkim poslovima, STEM zanimanjima i na menadžerskim pozicijama. U srednjem menadžmentu žene čine oko četvrtinu zaposlenih, dok je u najvišim rukovodećim strukturama taj udio još manji.
Geografske razlike nisu velike, što pokazuje da problem nije vezan uz razinu razvoja neke zemlje. Primjerice, Europa i Sjeverna Amerika imaju slične udjele žena u sektoru kao i regije Afrike i Azije. Određene razlike javljaju se ovisno o tipu organizacije: u privatnim tvrtkama udio zaposlenih žena znatno je manji nego u nevladinim organizacijama, gdje doseže gotovo 50 posto.
Pročitajte više: Planirate postaviti solarnu elektranu? Bilo bi pametno da to učinite ove godine, evo i zašto
Najveće prepreke
Izvješće identificira tri glavna područja prepreka. Prvo je radno okruženje: žene i dalje imaju slabiji pristup napredovanju, rjeđe rade u fleksibilnim uvjetima i češće su izložene diskriminaciji. Skoro polovica ispitanica imala je iskustvo rodne diskriminacije na radnom mjestu. Drugo su društvene prepreke, uključujući rodne stereotipe, nejednaku raspodjelu kućanskih i obiteljskih obaveza te nedostatak uzora u tehničkim i rukovodećim zanimanjima. Treće su obrazovne prepreke: žene češće napuštaju STEM područja, imaju manje prilika za mentorstvo i manje pristupa mrežama koje olakšavaju profesionalni rast.
Pitanje rodne ravnopravnosti posebno je izraženo u kontekstu pristupa energiji u ruralnim i siromašnijim područjima, gdje žene nerijetko snose najveći teret nedostatka infrastrukture. Kada su uključene u razvoj energetskih projekata, njihova prisutnost povećava održivost i lokalno prihvaćanje rješenja, no najčešće nemaju stvarni utjecaj na donošenje odluka.
IRENA u zaključcima naglašava kako je energetska tranzicija prilika za ispravljanje postojećih nejednakosti, ali i upozorava da se to neće dogoditi spontano. Potrebne su usklađene mjere javnih politika, poslovnog sektora i obrazovanja. To uključuje regulatorne okvire koji osiguravaju jednake mogućnosti i plaće, ulaganja u obrazovne programe koji potiču žene na tehničke karijere, razvoj fleksibilnih radnih modela i jačanje kultura organizacija koje aktivno sprječavaju diskriminaciju.
Ključna poruka izvješća jest da rodna ravnopravnost nije samo društveno pitanje, nego i strateški faktor za uspješnu i bržu energetsku tranziciju. Veće sudjelovanje žena donosi širu bazu vještina, više inovacija i bolje rezultate – što ovu temu čini važnim dijelom globalne energetske agende.
Foto: Midjourney, Canva