Kontrola i upravljanje kvalitetom danas su srce svake uspješne organizacije, zaključak je koji se ovaj utorak nametao iz izlaganja sudionica na konferenciji WiA Connect – Upravljanje kvalitetom. U organizaciji Women in Adria, konferencija je okupila stručnjakinje i liderice u upravljanju kvalitetom, koje su kroz svoja predavanja donijela ključne uvide u ovaj segment poslovanja, od izgradnje kulture kvalitete i ključnih kompetencija do načina na koje nove tehnologije poput umjetne inteligencije mijenjaju procese kontrole u inovativnim tvrtkama.
Okupljanje je započelo u toploj atmosferi međusobnim upoznavanjem sudionica koje su između sebe imale više od stoljeća iskustva u upravljanju kvalitetom.
Prednosti i rizici umjetne inteligencije
U prvom predavanju, Ana Rahelić Žuvić, direktorica osiguranja kvalitete u JGL-u pričala je o potencijalnim poboljšanjima koje mogu donijeti nova digitalna rješenja, poput umjetne inteligencije, ali i o rizicima koje ona donosi.
“AI nam može pomoći da radi umjesto nas – da nam standardizira prijave, da nam ih klasificira uvijek na isti način”, kazala je Rahelić Žuvić. “AI nam može odraditi cijelu istragu na temelju dostupnih podataka – može predložiti pravi uzrok, korektivne mjere, puno nam pomoći u analizi podataka koje imamo.”
Međutim, problem s AI-jem u upravljanju kvalitetom jest što se ne može dobiti cijeli slijed misli koji stoji iza neke odluke, kao što bi dobili od čovjeka. Stoga će uvijek biti potrebno zadržati ljude u tom procesu.
Digitalna rješenja omogućavaju standardizaciju, smanjuje se subjektivnost, stvara se prediktivna analitika. To nas baca iz reaktivnog pristupa u proaktivni pristup i to je ono čemu treba težiti. “AI daje prijedloge, ali na kraju je odluka na kvalificiranom čovjeku”, rekla je Rahelić Žuvić. “Bez čovjeka AI je samo algoritam, a s čovjekom postaje moćan alat.”
Pročitajte više: Svaka žena treba financijsku zaštitu: Ušteđevina koja pokriva godinu dana osnovnih životnih troškova
Žene upravljaju kvalitetom
U drugom predavanju, Julija Smoljan, voditeljica sustava osiguranja kvalitete u Cromarisu pričala je o procesima uvođenja raznovrsnih standarda u proizvodnju, te o nužnosti posjedovanja certifikata kako bi se osigurao pristup ciljanim tržištima.
Smoljan je ispričala svoje iskustvo iz Cromarisa koje je započelo prije 12 godina, neposredno prije IFS audita, te s brojnim auditima koji su uslijedili. Opisala je i organizacijski i upravljački proces unutar tvrtke koji dovodi do uvođenja i implementacije standarda, kao i zanimljive anegdote iz svojih iskustva s auditorima.
Osvrnula se i na specifičan problem audita za vrijeme ljeta, kada je u tvrtci peak proizvodnje, te na potrebu suradnje između različitih odjela kako bi se certifikate moglo dobiti i zadržati. Završila je zaključkom o tome koje prednosti žene donose u njezin sektor poslovanja. “Žene vladaju dokumentima”, rekla je Smoljan. “Žene su te koje vladaju u kontroli kvalitete.”
Kultura kvalitete u organizaciji
U sljedećem predavanju, Sandra Maričić Tarandek, direktorica službe osiguranja i kontrole kvalitete u Zvijezdi plus, govorila je o važnosti sinergije između odjela kontrole kvalitete, prodaje, proizvodnje i nabave, s mnogim praktičnim uvidima u procese unutar njezine tvrtke.
“Kontrola kvalitete nije samo odjel, kvaliteta je kultura cijele organizacije”, kazala je Maričić Tarandek. “To bi trebalo znati osvijestiti sve timove u firmi.”
“Prehrambena industrija danas je pod velikim povećalom jer kupci imaju sve više saznanja o standardima i sve više traže kvalitetan i siguran proizvod”, rekla je. “Moramo biti sigurni da nam je zdravlje i sigurnost potrošača na prvom mjestu. Onda smo mi kao služba tu na prvoj liniji koja će to garantirati s certifikatima.”
Detaljno je pojasnila posljedice loše komunikacije između pojedinih odjela unutar tvrtke – od neusklađenosti sa standardima do rizika po sigurnost hrane, što dovodi do niza neželjenih ishoda – od povećanih troškova do reklamacija, povlačenja proizvoda, a time i gubitka povjerenja potrošača. “Dobrobiti sinergije, kad svi lijepo surađujemo, onda su nam odluke brže i bolje”, kazala je Maričić Tarandek.
Žene ne popuštaju
U pauzi se otvorio niz rasprava između sudionica, koje su uspoređivale i dijelile svoja iskustva u upravljanju kvalitetom – od zajedničkih problema s kojima se sve susreću na svojem poslu, do različitih načina rješavanja tih i drugih poteškoća, kao i metodama suradnje i komunikacije s drugim odjelima unutar njihovih tvrtki.
Sljedeća predavačica Ivana Žunić, voditeljica kvalitete u tvrtci Aluflexpack govorila je o ženama u kontroli kvalitete, i detaljno je opisala specifičnosti upravljanja kvalitetom u svojoj tvrtci, gdje su u odjelu kvalitete većinom žene. “Stvarno se moramo dokazivati, ali u kvaliteti nam to uspijeva”, kazala je Žunić.
Žunić je podijelila svoja iskustva iz međunarodnog okruženja, istaknula izazove s kojima se stručnjakinje u kontroli kvalitete suočavaju te objasnila kako održati visoke standarde unatoč ubrzanim promjenama u industriji.
“Mi žene ne popuštamo, i radimo sve dok kvaliteta ne bude dobra i dok svi sudionici nisu zadovoljni”, rekla je Žunić.
Razmjena iskustva
Osnivačica mreže žena u biznisu Women in Adria Ivana Matić je potom otvorila i moderirala panel-diskusiju, u kojoj su sudjelovale Josipa Konjarik, voditeljica kvalitete u tvrtci Creaticon, Ljiljana Vuković, voditeljica kontrole kvalitete u Saponiji, te Danira Gulin, voditeljica osiguranja kvalitete u Hrvatskim cestama.
Konjarik je istaknula kako je prednost malih tvrtki, poput njezine, što manji timovi znače lakšu komunikaciju među timova, pa je posljedica puno fleksibilniji i agilniji rad u upravljanju kvalitetom. “Mi smo mali tim, prilagođavamo se brzo, ali najveći je problem nedostatak ljudi – moramo pomno planirati svaku promjenu”, kazala je Konjarik.
Vuković je s druge strane istaknula komparativne benefite velike tvrtke s centraliziranom proizvodnjom poput Saponije. “Mislim da je naša velika prednost što smo na jednom mjestu – na jednom su mjestu sirovine, poluproizvod i gotovi proizvod”, kazala je Vuković.
Gulin se osvrnula na ključnu razliku kod upravljanja kvalitetom u javnom sektoru, nakon što je saslušala izlaganja svojih kolegica u privatnom sektoru. “Moram priznati da mi je težak zadatak pričati o kvaliteti u javnom sektoru”, rekla je Gulin. “Ne zato što nema kvalitete, nego zato što mi radimo nešto potpuno drugačije. Mi nemamo proizvod u ljekarni, naš proizvod su ceste.”
Gulin je istaknula kako se, kao državno poduzeće, nalaze pod konstantnim povećalom javnosti, te kako je njihova medijska izloženost time najveća.
Sponzori: Jadran-Galenski Laboratorij, Saponia
Foto: Marin Tomaš
