„Protresen, ne promiješan“, legendarna je rečenica kojom još legendarniji filmski tajni agent James Bond naručuje svoj omiljeni koktel, votku martini. O mogućnosti da te riječi izgovara žena, već se godinama špekuliralo.
Dodatno, još prije nego što je Bond snimljen, postojala je namjera da žena preuzme glavnu ulogu. Autor Nicholas Shakespeare u biografiji „Ian Fleming: The Complete Man“ potvrdio da je producent Gregory Ratoff htio da tada vrlo popularna glumica, Oskarovka Susan Hayward, utjelovi Bonda u adaptaciji Flemingovog romana Casino Royale.
Suvremena kinematografija trudi se unijeti promjene u klasike kako bi im udahnula novi život, pa je tako i pitanje spola agenta 007 opet postalo zanimljivo. Vatru je potpirila i nedavna izjava slavne glumice Helen Mirren (80).
Bond nije 007 ako nije muško
“Feministkinja sam, ali James Bond mora biti muškarac. Ne možete imati ženu, to jednostavno ne funkcionira. James Bond mora biti James Bond, u suprotnom postaje nešto drugo”, izjavila je oskarovka za Saga Magazine, a prenosi Hina.
Komentar glumice dolazi nakon što je Amazon MGM Studios, koji je preuzeo kreativnu kontrolu nad agentom 007, prošli mjesec otkrio da će Steven Knight, tvorac serije “Peaky Blinders”, napisati scenarij za sljedeći film.
U razgovoru za Women in Adria Dina Pokrajac, filmska kritičarka i predsjednica Hrvatskog društva filmskih kritičara prokomentirala je ideju o ženskom Bondu.
Pročitajte više: Prva žena na čelu obavještajne službe MI6: Stvarna verzija “M” iz filmova o Jamesu Bondu
Uloga kao odraz vremena
„Pravo pitanje nije može li žena biti novi 007 nego zašto bi to uopće htjela. Franšiza James Bond utemeljena je na seksizmu jednako kao i na mondenoj infantilizaciji svijeta špijunaže i nostalgiji za zlatnim dobom imperijalne britanštine. Spektakularna i cinična igračka u svijetu koji sve više obilježavaju dubinske društvene nepravde i nepremostive podjele“, kaže Pokrajac i dodaje da je Bond uvijek bio odraz vremena.
„Kako se mijenjala paradigma poželjnog muškarca tako se mijenjao i naš Bond – od šeretske frajerštine Seana Conneryja preko uglađene džentlmenske fasade Rogera Moora do modernije muževnosti Daniela Craiga koji iza grube vanjštine skriva ranjivost, adresirajući emocionalnu zakočenost i štetu koju toksični maskulinitet nanosi samim muškarcima“, nastavila je kritičarka.
Pokrajac također ističe da su se ženski likovi filma mijenjali tijekom vremena te postali nijansiraniji i kompleksniji.
„No sve to nije dovoljno da bi se opravdalo preživljavanje ove zastarjele franšize koja i dalje baštini problematične seksualne i rasne stereotipe te kompleks bijelog spasitelja. Neke stvari nisu vrijedne ‘spašavanja’ no to je naravno teško prihvatiti kada su u igri milijarde“, smatra Dina Pokrajac.
Inspiracija u stvarnom svijeta špijunki
„Koketiranje s idejom ženskog James Bonda nije ništa drugo doli clickbait ideje koja se periodički pojavljuje kako bi oživjela ovu petrificiranu franšizu a koju nitko od uključenih producentskih i marketinških glavešina zapravo ozbiljno ne shvaća pa tako ni Jeff Bezos (eventualno u vidu nekog spin offa). Već smo na ovogodišnjim Oscarima svjedočili neumjerenom i besramnom reklamiranju Amazona i njihova preuzimanja Bond franšize tako da ove glasine vidim samo kao dio iste kampanje koja u najboljem slučaju može završiti ‘feminist-washingom’.“, kazala je kritičarka nastavljajući da, čak i ako bi novi Bond bila žena, načela po kojima je franšiza zasnovana neće se mijenjati.
„Svijetu koji je na rubu globalnog rata i koji ignorira genocid koji se odvija uživo preko naših mobilnih ekrana ne treba novi James Bond, pa ni u ženskom obličju. Bilo bi korisnije usmjeriti energiju u pokretanje serijala koji počiva na suštinski feminističkoj paradigmi i kreiranje heroina koje utjelovljuju feminističke i pacifističke vrijednosti – na tragu Bessonove Nikite koja ne pristaje na postavke nasilnog i patrijarhalnog svijeta u koji je prisilno ubačena“, prokomentirala je Pokrajac i dodala da su žene tijekom povijesti u stvarnom svijetu zaista bile vrlo uspješne špijunke.
„Često je razlog taj što su naučile koristiti seksističke i mizogine predrasude u vlastitu korist. Postoji niz stvarnih špijunki koje su itekako zaslužile svoje franšize i ekranizacije – izuzev razvikane Mate Hari u pitanju su fascinantne figure poput Noor Inayat Khan, Mary Bowser, Melite Norwood ili Marthe Cnockaert“, zaključila je Pokrajac.
Foto: Sanja Bistričić, Screenshot/YouTube, Canva
