Bajke o EU fondovima sa sretnim završetkom: “Ovi su ljudi vizionari, inovatori, pokrenuli su nešto važno”

Iz brdovitog grada Ogulina, kojeg su proslavile bajke, dolazi nam još jedna serija čarobnih priča – ovaj put namijenjena poduzetnicima i konzultantima, ali i svima onima koji tragaju za idejama i inspiracijom kako svoje projekte pretvoriti u stvarnost uz pomoć europskih fondova. Radi se o novom podcastu “Fondovske bajke”, projektu jedne od najuspješnijih EU konzultantica u Hrvatskoj – Natalie Zielińske.

To jesu bajke, jer su pretvaranje nečije priče u priču sa sretnim završetkom”, kazala je Zielińska za Women in Adria. “Kao i u bajkama, imaš heroje, zmajeve i vještice – prepreke – koje moraš riješiti da bi nešto postigao.”

Najpoznatija poljska stručnjakinja za EU fondove u Hrvatskoj

Zielińska je i sama proživjela više bajki, od kojih ju je prva dovela k nama – kao mlada studentica u poljskom Wrocławu, zaljubila se u hrvatski, a potom u Hrvatsku. Danas s mužem i tri kćeri živi u Ogulinu, iz kojeg posluje sa svojom tvrtkom Euro Grant Konzalting International. Zielińska ipak nije sasvim izolirana od glavnog grada – u njemu ipak snima podcast, a i tvrtka ima i ured u Zagrebu.

Za sebe u šali kaže da je “najpoznatija poljska stručnjakinja za EU fondove u Hrvatskoj, vjerojatno zato jer je jedina”, no činjenica je da bi bila poznata i da nema svoju neobičnu priču o dolasku – iza nje su brojni uspješni EU projekti i zadovoljni klijenti – od OPG-ova do lokalnih samouprava i tvrtki svih veličina. Kolege u Hrvatskoj udruzi poslodavaca izabrali su je za predsjednicu HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove EU, i to teško da je imalo veze s njezinim podrijetlom.

‘EU projekti su emocija’

Podcast “Fondovske bajke” njezin je novi, osobni projekt, kojem se posvetila iz dva razloga. Na jednoj razini, prepoznala je da je kroz godine rada s EU projektima previše ušla u “profesionalne” razgovore. “Počela sam pričati nekakvim jezikom koji baš drugi ne razumiju”, kazala nam je.

“Jer EU projekti na kraju krajeva su emocija, EU projekti su nečija ideja, koja se s određenom dozom upornosti ostvaruje, mijenja okruženje, a ti kad si u tim pravilnicima, sustavima ostvarenja, kontrole, onda jednostavno na neki način zaboraviš tu ljepotu”, rekla nam je Zielińska.

“I onda sam shvatila da me ljudi ne razumiju, da pričam malo ‘preprofesionalno’, da se trebam vratiti na tu ljudsku razinu”, rekla je i dodala kako je to na neki način i bio početak njezine karijere. “Ja sam uspjela u fondovima zato što sam ljudima ovdje, prije petnaestak godina kad sam došla u Ogulin, počela pričati o EU fondovima ljudskim jezikom.”

Jednostavne rečenice, jednostavni koncepti

Objašnjava kako je to dijelom bilo i zbog toga što je bila stranac, nije još vladala hrvatskim kao danas, tako da je sve pretvarala u jednostavne rečenice, jednostavne koncepte. Osjetila je da se to počelo gubiti kroz profesionalni rad, i zato se htjela vratiti tim počecima.

“Razmislila sam da krenem s tom prvom sezonom i pozovem baš ljude s kojima sam radila projekte, i koji su baš vizionari, inovatori, i koji znaju da su pokrenuli nešto što je zaista na društvenoj razini izuzetno važno i potrebno”, kazala je Zielińska.

Druga, prizemnija razina, je bila potreba da zadrži vidljivost kroz neku drugu platformu osim javnih nastupa. “Koliko god ljudi smatraju da sam dosta ekstravertna, ja ne volim pričati pred ljudima, kad me često zovu na nekakva druženja, networking… meni je to tako stresno”, rekla nam je.

“Ne osjećam se lagodno, ali ovako sam stvorila nekakvu platformu gdje mogu biti zaista prisutna, pričati o tome na koji god način želim, s ljudima s kojim želim”, kazala je.

Mit o uspjehu preko noći

Iako naziv “bajke” može sugerirati idilu, Zielińska u svojim emisijama ne bježi od teških tema. Kroz razgovore s gostima razbija mit o “uspjehu preko noći”, ističući kako je ono što javnost vidi kao trenutni trijumf zapravo rezultat desetljeća rada, padova i ponovnih pokušaja.

“To su procesi, to su padovi. Znali smo pasti dva puta, pa tek treći put dobiti projekt”, prisjeća se Zielińska, naglašavajući kako upravo ta retrospektiva daje težinu poslu koji često ostaje zarobljen u administrativnim procedurama. Kroz podcast želi pokazati da i u svijetu strogih pravila postoji mjesto za “svakodnevne heroje” – ljude koji unatoč birokratskim “zmajevima” uspijevaju realizirati svoje vizije.

Njezin vlastiti poslovni put također je doživio transformaciju. Dok je na početku karijere, kako sama priznaje, prihvaćala “bilo kakve klijente” kako bi tvrtka preživjela i osigurala plaće, s vremenom je shvatila da nekontrolirani rast nije održiv.

“Shvatila sam da praktički živim da bih zaradila za plaće u svojoj firmi. Svaki put sam mislila ‘ajmo još, još’, zapošljavala dalje, a onda sam stala i zaključila da to nije dobro, prvenstveno zbog mene kao pokretača cijele operacije”, iskrena je Zielińska.

Tvrtke s poviješću

Danas strateški bira projekte. Svjesno se odmaknula od poljoprivrede i Europskog socijalnog fonda, koje smatra previše izazovnim i administrativno opterećujućim u odnosu na benefite, te se fokusirala na ono što najviše voli – proizvodne tvrtke koje ulažu u inovacije, istraživanje i razvoj. To su tvrtke s poviješću, one koje su, baš kao i ona, krenule od nule i sada žele napraviti iskorak.

Iako je podcast zamišljen kao alat za privlačenje klijenata demonstracijom stručnosti, Zielińska je otkrila da je dio njezine publike zapravo konkurencija – drugi konzultanti, od kojih neki tek kreću na svoj poduzetnički put. Njima, ali i svim ženama u poduzetništvu, šalje važnu poruku koju bi voljela da je njoj netko rekao na početku karijere: novac ne smije biti jedini motiv, jer je to siguran put do izgaranja.

“Novac, odnosno stjecanje nekako brze materijalne koristi u tom poslu je jednostavno… to je put za burnout”, kazala je. “Mislim da su ljudi, pogotovo žene koje kreću u ovaj biznis, konzultacija, same su sebi najveći resurs, i mislim da na početku nedovoljno sebi govore da su one najbitnija karika u cijelom tom procesu. Ti si najbitniji dio svog biznisa, i moraš sačuvati sebe.”


Foto: Privatni arhiv

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

djeca

Potpomognuta oplodnja u Hrvatskoj: Raste broj rođene djece, a od metoda...

Postupcima medicinski potpomognute oplodnje u Hrvatskoj je u 2023. godini rođeno 1869 djece, što je 65 djece više nego 2022., objavilo je u utorak...
- Advertisment -