Predložene zakonske novosti iz sfere mirovinskog osiguranja – koje su ovog tjedna ušle u javno savjetovanje – motivirane su nepovoljnim demografskim uvjetima i stanjem na tržištu rada u Hrvatskoj, kažu u nadležnom ministarstvu. To ih je navelo da, primjerice, predlože da ubuduće umirovljenici nakon 65. godine starosti mogu raditi i puno radno vrijeme, a pritom primati pola mirovine.
To bi, dakle, umirovljenicima moglo podebljati novčanike, ali koliko njih će se na to odlučiti, pitanje je. O efektu te i drugih novih mjera na tržište rada razgovarali smo s dr. Danijelom Nestićem, znanstvenim savjetnikom Ekonomskog instituta Zagreb i predstojnikom Odjela za tržište rada i socijalnu politiku. Nije previše optimističan.
Neće biti puno novih umirovljenika na tržištu rada
“To je potencijalno važna stvar i, svakako, nominalno velika promjena za osobe kojima je to opcija. No, nemamo o tome jakih istraživanja. Slutim ipak da nije velik bazen ljudi koji bi se zbog takve mjere, punog radnog vremena i pola mirovine, mogao pojaviti kao dodatak na domaćem tržištu rada”, komentira Nestić za Women in Adria.
Podsjeća pritom da je samo 35 tisuća umirovljenika iskoristilo sadašnju zakonsku mogućnost, uvedenu ranijih godina, da radi pola radnog vremena i uz to prima punu mirovinu, što se odnosi i na one koji su otišli u prijevremenu starosnu mirovinu.
Ukratko, niti među mlađom umirovljeničkom populacijom nije dosad bilo prevelikog interesa za ponovno zapošljavanje (prijevremenu starosnu mirovinu muškarci ostvaruju sa 60 godina života i mirovinskim stažem od 35 godina, a žene trenutno s navršenih 58 godina i 9 mjeseci života i mirovinskim stažem od 33 godine i 9 mjeseci). Također, pitanje je koliko ima ponuđenih poslova, odnosno radnih mjesta, koji su primjereni za umirovljenike, njihovo zdravstven stanje i radne mogućnosti.
Pročitajte više: Što će se mijenjati u mirovinskom osiguranju? Donosimo ključne mjere
O ukidanju penalizacije nakon 70. godine
Pitali smo Nestića kakav bi mogao biti utjecaj na tržište rada i nove mjere kojom će se ukinuti penalizacija prijevremenog umirovljenja u trenutku kad osoba navrši 70. godinu života. Odgovara nam da bi to vjerojatno moglo povući ljude u – kontrasmjeru od tržišta rada.
“Izmjena Zakona čini prijevremeno umirovljenje interesantnijim zbog ukidanja penalizacije nakon 70. godine”, napominje.
Trenutno je, naime, penalizacija zbog prijevremene starosne mirovine trajna i iznosi 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava na mirovinu (najviše 12 posto), a u prethodnim je razdobljima taj postotak bio i znatno veći. Sada će postati privremena mjera.
Novost za obrtnike
Sada će se i obrtnicima te osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost osigurati korištenje pola iznosa mirovine kada navrše 65 godina života bez prestanka obavljanja obrta, odnosno profesionalne djelatnosti.
Kako se čini, navedene bi Vladine mjere tržište rada mogle ostaviti prilično netaknutim: ako jedna i bude utjecala na veći broj 65-godišnjih umirovljenika koji žele raditi puno radno vrijeme, druga će one od 60 godina možda potaknuti da se prijevremeno umirove (i eventualno rade pola radnog vremena).
Prosječna isplaćena mirovina nakon 40 godina staža je 918 eura
Vladajući su se, doduše, odlučili na još jedan potez koji bi ljude trebao stimulirati na dulji ostanak u svijetu rada: ostanu li u radnom odnosu nakon propisane zakonske dobi, primaju bonus od 0,45 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, a za to više neće morati ispunjavati uvjet od 35 godina mirovinskog staža. Nestić koemntira kako ta mjera ima smisla i šalje dobru poruku, no (barem dosad) bonifikacija nije utjecala na širok krug ljudi.
U Hrvatskoj je, općenito gledano, malo ljudi koji idu u mirovinu sa 40 i više godina staža, a početkom ove godine je prosječni mirovinski staž iznosio 31 godinu. Onih sa 40 i više staža je sada svega 94.405, odnosno 13,45 posto od ukupnog broja korisnika starosne mirovine. Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo rada, u siječnju ove godine je prosječna starosna mirovina za 40 i više godina staža iznosila 917,75 eura, a njen udio u prosječnoj neto plaći je bio 67,4 posto.
S druge strane, prosječna mirovina sveukupnog broja korisnika mirovina (bez međunarodnih ugovora) u veljači ove godine iznosila je 625,27 eura, a njezin udio u prosječnoj neto plaći za prosinac 2024. godine iznosio je skromnih 45,9 posto.
Za komentar predloženog novog Zakona o mirovinskom osiguranju zamolili smo i PWC Hrvatska. Njihov odgovor donosimo u cijelosti:
“U cilju poticanja duljeg ostanka u svijetu rada, novi Zakon o mirovinskom osiguranju omogućuje umirovljenicima rad u punom radnom vremenu uz primanje polovice mirovine. Ova mjera predstavlja važan korak ka poticanju aktivnog starenja. Mnogi umirovljenici posjeduju energiju, iskustvo i znanje koje žele i dalje dijeliti s društvom, ostajući aktivni i osjećajući se korisnima.
Ova inicijativa ima potencijal unaprijediti produktivnost i inovativnost unutar organizacija jer umirovljenici donose neprocjenjivo iskustvo i znanje. Također, može pozitivno utjecati na tržište rada smanjenjem deficita radne snage te poboljšanjem financijske situacije umirovljenika. Za određeni dio umirovljenika, povlačenje iz radnog odnosa nije opcija zbog niskog životnog standarda ili nedostatka drugih izvora prihoda. Mjera im omogućuje da nastave raditi kako bi osigurali osnovne životne potrebe.
Dodatna fleksibilnost propisana zakonom odnosi se i na umirovljene obrtnike, koji sada mogu nastaviti raditi bez gubitka dijela mirovine. Ovo može potaknuti poduzetništvo među starijom populacijom te pridonijeti očuvanju tradicionalnih zanata.
Ukidanje penalizacije nakon navršenih 70 godina života može se protumačiti kao poziv na ranije umirovljenje. Međutim, ovo će prvenstveno ovisiti o individualnim okolnostima, kao što su zdravlje, osobna želja za radom, financijske potrebe i kvaliteta života. Dok mjera može biti privlačna osobama koje razmišljaju o prijevremenoj mirovini, važno je napomenuti da će imati smanjene iznose mirovine prije navršenih 70 godina, što zahtijeva dodatne financijske planove.
Primarni cilj ovih mjera je osigurati povećanje mirovina za starije osobe, uz mogućnost rada u punom radnom vremenu. Predloženim zakonom nastoji se postići balans između poboljšanja mirovinskih primanja i očuvanja financijske stabilnosti sustava. U trenutnim gospodarskim okolnostima, angažman umirovljenika na tržištu rada postaje bitan element za održivost mirovinskog sustava i gospodarski rast.”
Foto: Freepik/Screenshot/Canva
