Danska je službeno objavila odluku o podizanju dobne granice za umirovljenje sa 67 na 70 godina, čime je ova nordijska zemlja postavila najvišu dobnu granicu za odlazak u mirovinu u Europi. Nakon što je parlament u četvrtak izglasao taj zakon, novi će se primjenjivati na osobe rođene nakon 31. prosinca 1970.
Kako piše The Copenhagen Post, odluka je izazvala burne reakcije u danskoj javnosti i potaknula rasprave diljem Europske unije o održivosti mirovinskih sustava u uvjetima starenja stanovništva. Nova granica na snagu stupa postupno, a očekuje se da će u potpunosti biti implementirana do 2040. godine.
Razlozi Danske za umirovljenje sa 70 godina
Ministrica za zapošljavanje Ane Halsboe-Jørgensen izjavila je da je povećanje starosne granice neophodno kako bi se osigurala dobrobit budućim generacijama.
“Danska populacija stari, a očekivani životni vijek raste. Ako želimo zadržati kvalitetu javnih usluga i stabilnost mirovina, moramo prilagoditi sustav realnim demografskim trendovima.”
Prema podacima Eurostata, Danska već sada u vrhu po očekivanom životnom vijeku u Europi – 82,4 godine – a broj radno sposobnog stanovništva u padu je već više od desetljeća.
Reakcije javnosti i sindikata
Sindikalne organizacije kritizirale su mjeru, tvrdeći da nije jednako pravedna prema svim sektorima i radnicima.
“Oni koji rade teške fizičke poslove jednostavno neće moći raditi do 70 godina starosti. Ova reforma ne uzima u obzir razlike među zanimanjima i socijalnim skupinama,” izjavila je predsjednica Saveza sindikata Danske, Mette Jørgensen.
S druge strane, dio stručnjaka pozdravlja odluku, ističući da će dulji radni vijek pomoći stabilizaciji javnih financija te potaknuti kasniji odlazak u mirovinu, koji je već u porastu među visokoobrazovanima.
Iz danskog udruženja osiguravajućih društava i mirovinskih fondova F&P ukazali su da se povećava broj onih koji nastavljaju raditi i nakon odlaska u mirovinu. Procjena je da radi 80.000 građana koji primaju državnu mirovinu. To se pripisuje dobrim ekonomskim uvjetima, fleksibilnošću poslodavaca, boljim financijskim poticajima i većom željom da se nastavi raditi.
“Za mnoge Dance djeluje previše povećanje starosne granice za umirovljenje na 70 godina. No, brojevi jasno pokazuju da se povećava broj ljudi koji na duži period ostaju u radnom odnosu. Dobra vijest je ta što mnogi Danci, ne samo da imaju zdravlje, već i želju nastaviti raditi, čak nakon što steknu uslove za dobijanje državne mirovine”, naglasio je Jan V. Hansen iz F&P-a.
Međutim, lijeva Radikalno-zelena alijansa je ovu odluku, za koju su glasali vladajući socijaldemokrati i konzervativci, osudila, ocjenivši da je nerazumna. Napomenuli su i da mnogi ministri mogu otići u morovinu sa 60 godina, prenosi CNN.
Pročitajte više: Ženama i do 30 posto niže mirovine od muškaraca
Danska kao europski presedan
S ovom reformom, Danska je premašila dosadašnje “rekordere” poput Nizozemske i Njemačke, koje planiraju podizanje dobi za umirovljenje na 67 odnosno 68 godina u narednim desetljećima. Iako će promjena biti postupna, Danska postaje prva zemlja u Europi s planiranim pragom od 70 godina.
Analitičari očekuju da će danski primjer potaknuti slične rasprave i u drugim državama članicama EU-a koje se suočavaju s rastućim pritiskom na mirovinske fondove.
Iako kontroverzna, reforma umirovljenja u Danskoj odražava širu europsku stvarnost – sve više starijih građana i sve manje radno aktivnih. Pitanje ostaje: hoće li ostatak Europe slijediti danski put?
Hrvatski mirovinski sustav – izazovi i planovi
U Hrvatskoj je trenutno zakonska dob za odlazak u starosnu mirovinu 65 godina s time da u prijelaznom razdoblju do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. Sustav omogućava, naravno, odlazak u prijevremenu mirovinu (s penalizacijom) već sa 60 godina i 35 godina radnog staža. Hrvatska je već pokušala reformirati sustav 2019. godine, kada je bilo predloženo podizanje dobi za umirovljenje na 67 godina, no prijedlog je povučen nakon velikog otpora sindikata i javnosti.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prosječna dob umirovljenika u Hrvatskoj je tek nešto iznad 62 godine, a mirovinski sustav suočava se s ozbiljnim deficitom: omjer zaposlenih i umirovljenika je približno 1,25 : 1 – što znači da na jednog umirovljenika dolazi samo 1,25 radnika. U Danskoj je taj omjer znatno povoljniji, iako i tamo postupno pada.
Je li danski model moguć u Hrvatskoj?
Stručnjaci su podijeljeni. Demografski pokazatelji jasno ukazuju da će Hrvatska, poput Danske, morati prilagoditi svoj mirovinski sustav, no sindikalna moć i političke kalkulacije zasad sprečavaju radikalnije reforme.
Ekonomist prof. dr. sc. Ljubo Jurčić iznio je slične stavove u vezi s mirovinskim sustavom i ekonomskim izazovima u Hrvatskoj. U izjavi za Libero Portal, Jurčić je istaknuo da je produženje radnog vijeka problematično u zemlji s visokim brojem nezaposlenih i nedostatkom radnih mjesta: “U Hrvatskoj nedostaje kronično 200.000 i više radnih mjesta i ako se produži radni vijek, uz nesposobnost politike za stvaranje radnih mjesta, još više će pogoršati ekonomska situacija i smanjiti sredstva za isplatu mirovina”, rekao je.
“Mirovina nije samo financijska kategorija, nego je riječ o solidarnosti sa starijim osobama. Ljudi koji su radili i imaju 65 godina sasvim su dovoljno zaradili da mogu ići u mirovinu u prosjeku 15 ili 20 godina. Prosječan ljudski vijek u Hrvatskoj je 75, 77 godina. Ako čovjek radi 40 godina, valjda može imati pristojnu mirovinu sljedećih 10 godina. Zašto ga slati kasnije? To je pitanje ljudskosti i humanosti, a naša je politika nesposobna organizirati hrvatsko gospodarstvo i ekonomiju i stvoriti radna mjesta gdje će se mladi zapošljavati i ekonomija rasti. Tada ne bismo imali problema ni u mirovinskom ni u jednom drugom sustavu”, ističe Jurčić.
Foto: Unsplash
