Ekonomistice doc. dr. sc. Sandra Mrvica Mađarac i mr. sc. Darija Ivanković s Veleučilišta „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru nedavno su završile istraživanje o demografskoj strukturi poduzetnika u Republici Hrvatskoj.
„Ekonomska teorija i praksa već dugo naglašavaju važnost istraživanja i razvoja, stručnosti i znanja zaposlenih te društvenog kapitala kao važnih preduvjeta konkurentnosti i gospodarskog rasta. Gospodarski razvoj države i demografska struktura stanovnika su međusobno povezani i ovisni“, kaže Sandra Mrvica Mađarac objašnjavajući kako je cilj istraživanja bio utvrditi demografsku strukturu poduzetnika te identificirati ključne karakteristike koje ih definiraju unutar hrvatskog poduzetničkog okruženja.
Poduzetnici su odgovarali na online upitnik
Rad temelje na online upitniku koju su autorice istraživanja provele u suradnji sa 100 poduzetnika na području Hrvatske.
„Upitnik je sadržavao 12 pitanja zatvorenog tipa, a pitanja su dizajnirana kako bi se prikupili podaci o demografskoj strukturi poduzetnika, veličini poduzeća te godini početka poduzetničke aktivnosti. Poveznica za sudjelovanje poslana je na e-mail adrese poduzetnika registriranih u bazi TERA Tehnopolis“, kazala je naša sugovornica
Rezultati istraživanja ukazuju na nejednakost u demografskoj strukturi poduzetnika u Republici Hrvatskoj te pokazuju da su poduzetnici u većini pretežno visokoobrazovani muškarci u dobi do 35 do 54 godine.
„Većina poduzetnika su oženjeni ili udani i nemaju djece, što upućuje na moguće socijalne i demografske čimbenike koji utječu na njihov poduzetnički put. Također, većina poduzetnika su vlasnici mikro poduzeća, a to ukazuje na dominaciju malih poslovnih subjekata u poduzetničkom sustavu Republike Hrvatske“, nastavila je znanstvenica ističući kako ti rezultati mogu pomoći u oblikovanju politika usmjerenih na poticanje poduzetništva.
Pročitajte više: Poslovna trenerica o samopromociji: “Etička dužnost svake poduzetnice je da se za nju zna”
Sve veća uloga žena
Iako scenom dominiraju muškarci, podaci pokazuju da žene ne zaostaju u učinkovitosti ni u rezultatima.
„Hrvatske poduzetnice sve odlučnije zauzimaju prostor na domaćoj gospodarskoj sceni, mijenjaju ustaljena pravila i dokazuju da su vizija, znanje i hrabrost važniji od bilo kojeg stereotipa. Pokreću poslove s jasnim ciljem, stvaraju prilike tamo gdje ih nema i grade poslovne pothvate čiji se uspjeh ne mjeri samo profitom, nego i utjecajem na zajednicu i društvo u cjelini“, istaknula je Darija Ivanković dodajući kako su žene, iako manje zastupljene, prisutne u svim sektorima poduzetništva, od obrta do liderica tehnoloških startupova.
„Iako i dalje prevladavaju sektori usluga i trgovine, sve je izraženiji njihov iskorak prema područjima s visokom dodanom vrijednošću. IT industrija, obrazovanje, održiva proizvodnja, pa čak i energetika, nekad smatrani isključivo muškim područjima, sve su češće prostori u kojima žene stvaraju, unose inovacije i preuzimaju liderske uloge“, objasnila je.
Istaknula je također kako je prema GEM izvješću za 2023. godinu, omjer muških i ženskih poduzetničkih pothvata i dalje u odnosu 1,7:1, što znači da su žene još uvijek znatno manje zastupljene u poduzetništvu nego muškarci.
„Ipak, žene u poduzetništvo ulaze s izrazito snažnom motivacijom, a posebno ih pokreće želja za promjenom i stvaranjem uvjeta za osobnu i profesionalnu neovisnost. Zanimljivo je da čak 40,9 posto žena pokreće posao jer žele napraviti promjenu u svom okruženju, dok ih 67,5 posto to čini zbog egzistencije jer nemaju druge prilike za zapošljavanje. To svjedoči o otpornosti, hrabrosti i stvaralačkoj snazi žena koje ne čekaju prilike, već ih same stvaraju i to često u okolnostima koje im nisu naklonjene“, kaže Darija Ivanković dodajući kako žene također nailaze na društvene i strukturne prepreke zbog kojih je njihov poduzetnički put zahtjevniji.
Prepreke ženskog poduzetništva
„Razlike se često očituju u pristupu financiranju, mrežama podrške i vremenskim ograničenjima zbog nejednako raspoređenih obiteljskih obveza. Primjetno je da žene češće biraju fleksibilnije oblike poslovanja, poput obrta, dok muškarci ulaze u kapitalno intenzivnije modele, primjerice društva s ograničenom odgovornošću ili startupove koji zahtijevaju vanjska ulaganja“, nastavila je naša sugovornica.
Smatra nadalje kako je potencijal ženskog poduzetništva u Hrvatskoj nedovoljno prepoznat i podržan, a osim nedostatnih izvora financiranja, poduzetnicama često nedostaje mentorska podrška.
„Unatoč brojnim programima i inicijativama, izostaje sustavna i strateška politika koja bi prepoznala specifične potrebe poduzetnica: bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života, snažniju institucionalnu podršku, dostupne vrtiće, fleksibilne modele financiranja i vidljivost uspješnih priča žena u biznisu. Pozitivna klima dolazi iz zajednica poput Woman in Adria koje umrežavaju, osnažuju i promoviraju žene u poduzetništvu i time stvaraju ono što institucije tek trebaju sustavno omogućiti“, kazala je Ivanković poručujući da žensko poduzetništvo često uključuje društvenu odgovornost, održivost, empatiju i novu poslovnu kulturu.
„Trebamo prestati žene gledati kao ‘ranjivu skupinu’ u poduzetništvu i početi ih prepoznavati kao ključne akterice gospodarskog razvoja. One su pokretačice transformacije lokalnih zajednica, liderice održivih inicijativa i graditeljice poslovnih modela budućnosti. Vrijeme je da ih više slušamo, vidimo i strateški podržimo“, zaključila je Darija Ivanković.
Sandra Mrvica Mađarac navodi da je istraživanje ograničeno veličinom i specifičnošću uzorka jer su anketirani isključivo poduzetnici iz baze TERA Tehnopolis, što može ograničiti reprezentativnost rezultata te stoga preporučuje proširenje uzorka za buduća istraživanja.
Foto: Privatna arhiva, Freepik, Canva
