Ljetni mjeseci mnogima znače uživanje na plaži, sunčanje i traženje one savršene zlatne boje kože. No, velik broj ljudi izbjegava korištenje krema za zaštitu od sunca, pa tako neki tvrde da “lako pocrne”, drugi da im “neće biti ništa”, dok se neki odlučuju samo na mazanje uljima za brže tamnjenje. Koliko je to, zapravo, sigurno?
Zabluda: “Ne trebam zaštitu, lako pocrnim”
Mnogi vjeruju da ako im koža brzo i lako tamni, to znači da su manje osjetljivi na štetne UV zrake. To je djelomično točno – jer tamnija koža ima više melanina, prirodnog pigmenta koji pruža određeni stupanj zaštite, ali nije imuna na oštećenja. Svi, bez obzira na boju kože, mogu dobiti opekline, a prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), sunčanje bez zaštite značajno povećava rizik od oštećenja DNK stanica kože, što s vremenom može dovesti do malignih promjena.
Pročitajte više: Kod sunčanih naočala nije važna cijena ni boja – ne pristajte na manje od 100 posto UV zaštite
Zabluda: “Neće mi biti ništa”
Oštećenja kože ne događaju se uvijek odmah. Nema bolova? Nema crvenila? To ne znači da koža nije pretrpjela štetu. UV zračenje uzrokuje kumulativna oštećenja, koja se nakupljaju tijekom godina. To znači da čak i ako se nikada niste ozbiljno opekli, ponavljano izlaganje suncu bez zaštite može uzrokovati prerano starenje kože – bore, hiperpigmentacije, slabljenje elastičnosti kože i povećani rizik od melanoma i drugih oblika raka kože.
Zabluda: “Namažem se uljem pa sam sigurna”
Ulje za tamnjenje nije zamjena za zaštitu. U većini slučajeva, ulja povećavaju intenzitet sunčevih zraka na koži i mogu ubrzati proces tamnjenja, ali i opasnosti da opako izgorite. Ako ulje nema visok SPF faktor (najmanje 30), ono ne pruža nikakvu zaštitu. Često je upravo ulje ono što pridonosi težim opekotinama.
Što zapravo riskiramo kad se ne štitimo?
- Opekline od sunca su često bolne, neugodne i opasne, osobito ako se ponavljaju.
- Rak kože, posebno melanom, koji se može razviti i kod mlađih osoba i koji može biti smrtonosan ako se ne otkrije na vrijeme.
- Prijevremeno starenje kože jer UV zrake razgrađuju kolagen i elastin, što dovodi do bora, opuštene kože i staračkih pjega.
- Fotosenzitivne reakcije jer neke osobe mogu razviti alergijske reakcije na sunce, osobito ako koriste kozmetiku ili lijekove koji povećavaju osjetljivost kože.
Što kažu dermatolozi?
Čak i ako pravilno nanesemo kremu, i to baš onu idealnu za naš tip kože, i dalje je važno izbjegavati izlaganje suncu u najintenzivnijim satima u danu, obično između 10 i 16 sati. U tim satima UV zrake su najjače, što povećava rizik od opeklina, oštećenja kože i njenog preranog starenja, ističe dr. Ivana Prkačin, specijalistica dermatologije i venerologije iz KBC-a Sestre milosrdnice i Poliklinike Milojević.
‘Kreme za zaštitu od sunca mogu biti manje učinkovite zbog visokog UV indeksa i duljeg izlaganja. Također, izlaganje suncu u ovim satima može dovesti do dehidracije, sunčanice i općeg osjećaja nelagode. Preporučljivo je ne planirati vanjske aktivnosti u tom periodu ili potražiti hlad i koristiti kremu za zaštitu od sunca ako ste vani u najtoplijem dijelu dana.’
Sunce nije neprijatelj, ali traži poštovanje
Uživanje na suncu ima svoje prednosti, kao što je vitamin D, koji donosi dobro raspoloženje, ali potrebno je pristupiti odgovorno.
Sunčanje bez zaštite možda donosi bržu preplanulost, ali dugoročno može ostaviti posljedice koje se ne mogu izbrisati, a neke od njih mogu biti i po život opasne. Stručnjaci naglašavaju da “sigurno sunčanje” bez zaštite ne postoji. Tamnjenje kože zapravo je znak da je koža već oštećena i proizvodi više melanina kao obrambeni mehanizam. Umjesto sunčanja, preporučuje se korištenje samotamnjenja ili bronzera koji ne oštećuju kožu.
Izvori: Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Hrvatsko dermatološko društvo, American Academy of Dermatology, Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar
Ilustracija: Unsplash
