Dobar dan, zovemo iz Ministarstva zdravstva, biste li prihvatili raniji termin pretraga?“ Otprilike takve pozive primaju ovih dana neki pacijenti u Hrvatskoj, a prije toga su za dijagnostički pregled kroz zdravstveni sustav, primjerice MR, dobili termin negdje tamo sredinom iduće godine, ili čak 2027. godine.
Liste čekanja preko 270 dana
Dio je to procesa koji u spomenutom ministarstvu opisuju kao „aktivno upravljanje listama čekanja“, a povezano je i s realizacijom NPOO-a. Podsjetimo, početkom listopada ove godine je objavljeno da su s 12 privatnih zdravstvenih ustanova sklopljeni ugovori o dijagnostičko-terapijskim postupcima radi smanjenja listi čekanja, za ukupan iznos od 1,67 milijuna eura.
Kako se slični ugovori sklapaju praktički iz godine u godinu (a cilj iz NPOO-a je da se liste čekanja na dijagnostiku smanje na 270 dana do kraja 2023. godine, dok je u vrijeme kad je plan pisan, 2021. godine, čekanje bilo 400 dana), zanimalo nas je kako to funkcionira. Je li ustanovljena neka nova služba unutar Ministarstva zdravstva koja se bavi predugim listama čekanja i kontaktiranjem pacijenata (na to nismo primili odgovor), koliko ih je na taj način ove godine preusmjereno na ranije dijagnostičke termine u privatne klinike te za koje pretrage se najduže čeka. Gospođa koja je nas kontaktirala prihvatila je termin za magnetsku rezonancu u nedjelju poslijepodne.
Pročitajte više: Hrvatska je po broju liječnika blizu EU prosjeka, ali evo zašto je ta statistika zavaravajuća
Najdulje se čeka UZV dojke, štitnjače, MR mozga…
Prosječno se najduže čeka na ultrazvuk dojke te ultrazvuk štitnjače, potom EMG – Elektromiografiju, MR mozga s TOF angiografijom i ultrazvuk abdomena, odgovorili su nam iz Ministarstva zdravstva.
Što se pak tiče dodatno ugovorenih termina – na koje Ministarstvo preusmjerava pacijente naručene na dijagnostičke postupke u javnom zdravstvu u dalekoj budućnosti – kažu da su do sada kontaktirali 14.502 pacijenata, a od toga ih je 7493 prihvatilo termin u privatnoj ustanovi.
Pacijente nazivaju, rok za nove termine 31. prosinca
„Pacijenti su kontaktirani telefonom i obaviješteni o mogućnosti ostvarenja ranijeg termina u privatnim ustanovama. U slučaju prihvaćanja ponuđenog od strane pacijenta, isti su preusmjereni te im je nakon toga termin u bolničkim kapacitetima otkazan“, kažu u odgovoru za Women in Adria.
Objašnjavaju da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) na osnovi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ugovorio dodatne postupke za koje je prosječno čekanje u pojedinim ustanovama bilo duže od 270 dana. „Rok izvršenja takvih dodatno ugovorenih postupaka je 31. prosinac 2025. godine“, odgovaraju na naš upit te napominju da je HZZO to ugovarao „vezano uz aktivno upravljanje listama čekanja čime bi se osigurala održivost utvrđenog indikatora u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“.
Na naše općenito pitanje o skraćivanju listi čekanja kažu da su – u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i bolničkim zdravstvenim ustanovama – poduzeli niz aktivnosti u skladu s Akcijskim planom za smanjenje lista čekanja na dijagnostičke postupke, a dodatno ugovoreni dijagnostički postupci su jedna od njih.
Liste čekanja – osvježavanje svaka dva sata
Što je, dakle, još poduzeto? Evo što nabrajaju:
„Ubrzanje protoka informacija o prvim slobodnim terminima (umjesto jednom dnevno, u središnji dio informacijskog sustava za liste čekanja svaka dva sata se prikupljaju podaci iz svih kalendara naručivanja svih ustanova u Hrvatskoj o prvih pet slobodnih termina), ugrađena je kontrola za sprečavanje višestrukog naručivanja po istoj e-uputnici na isti dijagnostički postupak u više ustanova, održan je niz sastanaka s predstavnicima bolnica na kojima je skrenuta pozornost na uočene nedostatke koje je bilo potrebno otkloniti – primjerice, promjene u organizaciji rada, ujednačenje iskorištenosti uređaja, otvaranje termina u vremenu i količini koja je ugovorena“.
“Medicinski nepotrebni dijagnostički postupci”
Potom objašnjavaju da su duge liste čekanja djelomično uzrokovane upućivanjem pacijenata „na medicinski nepotrebne dijagnostičke postupke“, pa su uvedeni kontrolni mehanizmi u proces izdavanja uputnica, „kako bi se potaknulo postupanje u skladu sa stručnim kliničkim smjernicama, konkretno za propisivanje uputnica za UZV srca, Doppler arterija gornjih ili donjih ekstremiteta, Doppler vena gornjih ili donjih ekstremiteta, Doppler arterija i vena gornjih ili donjih ekstremiteta“.
Dodaju da ukoliko je klinički opravdano propisivanje izvan kontrolnog mehanizma, bolnički specijalist je dužan organizirati pretragu u internim bolničkim terminima (hitna služba, dnevna bolnica ili hospitalizacija). U Ministarstvu navode da je prilikom dodjele termina za dijagnostičke postupke svaka bolnica „dužna pacijentu ponuditi najraniji slobodni termin. Ako iz opravdanih razloga nema raspoloživih slobodnih termina ispod 270 dana, mora se provjeriti postoji li raniji slobodni termin u drugoj bolnici na razini regije te, u komunikaciji s drugom ustanovom, isti ponuditi pacijentu.
Pravilnik za dopunski rad liječnika u privatnim ustanovama postao – uputa
Opravdani razlozi su privremena neplanirana nedostupnost opreme ili drugih resursa. Traži se otvaranje prioritetnih termina, a svaki nepopunjeni prioritetni termin bolnica mora popuniti s narudžbom za redovite pacijente koji duže čekaju, kako bi se i takav termin iskoristio. Traži se i otvaranje ekskluzivnih termina za obradu onkoloških i onkološki suspektnih pacijenata, za pet onkoloških sijela: dojka, prostata, pluća, probavni sustav i kožu.“ Napominju pritom da nije dozvoljena dodjela okvirnog termina niti je dozvoljeno uzimanje predbilježbi – bolnice rade trijažu narudžbi te su dužne dodijeliti konkretan termin.
Ono što nisu spomenuli je više puta najavljeni pravilnik o dopunskom radu liječnika sa strožim pravilima za dopunski rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi (dopusnica se ne bi mogla dobiti za usluge na koje se na liječnikovom odjelu čeka duže od 150 dana). Kako su pak objavili mediji, umjesto pravilnika, početkom prosinca ravnateljima su poslane upute prema kojima liječnik od 1. siječnja 2026. godine može dobiti odobrenje ako se u njegovoj matičnoj ustanovi ne čeka dulje od 150 dana.
Foto: Pixabay/Ministarstvo zdravstva/Canva
