U posljednjih godinu dana sve češće nailazimo na oglase i kampanje koje nude brzo zapošljavanje „bez CV-a“. Poruke su glasne i vrlo uvjerljive: CV je zastario. HR je prepreka. Prijavi se i zaposli za 30 sekundi.
Takav pristup privlači pažnju, ali i istovremeno otvara važno pitanje: govorimo li o stvarnoj inovaciji ili o poruci koja vrijedi samo za jedan dio tržišta rada?
Način rada, prijava za posao i CV – promjene u HR praksi
Posljednjih nekoliko godina donijelo je značajne promjene u načinu rada i zapošljavanja. Pandemija, nagli prelazak na remote rad i hibridne modele rada, otkazi u pojedinim industrijama, nedostatak radne snage u drugima te ubrzana digitalizacija, sve je to snažno promijenilo HR praksu.
HR timovi su bili u samom središtu tih promjena, nisu samo mirno stajali sa strane i gledali. U praksi to izgleda ovako:
- Prilagođavanje selekcijskih procesa remote okruženju
- Uvođenje ATS sustava, automatizacije i novih digitalnih alata
- Redefiniranje candidate experiencea i employer brandinga
- Balansiranje očekivanja kandidata i realnih poslovnih potreba
- Upravljanje kriznim situacijama, reorganizacijama i otkazima
HR nije protiv nove tehnologije, HR se njome godinama aktivno služi.
Pročitajte više: Novost u regrutiranju zaposlenika je gamifikacija. Vlasnik agencije tumači pozadinu i ulogu AI-a
Inovacija da – ali bez omalovažavanja struke
Problem ne leži u novim platformama niti ideji „zapošljavanja bez CV-a”. Problem nastaje u trenutku kad se inovacija komunicira kroz omalovažavanje HR struke, prikazivanje selekcijskih procesa kao nužno ponižavajućih i stvaranje lažnog skoba između tehnologije i ljudi.
Takav narativ ne doprinosi napretku i suradnji. On naprotiv polarizira tržište rada i stvara dojam da su HR i kandidati i nove tehnologije suprotstavljene strane što nije točno.
O agresivnom tonu koji ne doprinosi dijalogu
Dodatni prijepor ovakvih marketinških kampanja nije sama usluga, već način komunikacije, osobito kada dolazi izravno od osnivača ili vlasnika takvih platformi. U javnom prostoru, posebice na LinkedInu sve češće svjedočimo porukama koje su agresivne, osuđujuće i generalizirajuće prema HR-u, često bez znanja i razumijevanja stvarnih procesa u HR-u kao i konteksta u kojem HR funkcionira.
HR se pritom nerijetko prikazuje kao problem koji treba zaobići, prepreka koju treba „preskočiti“ ili zastarjela struka koju treba diskreditirati kako bi model prikupljanja kandidata izgledao bolji. Takav pristup ne otvara prostor za dijalog, to nije inovativna komunikacija, to je polarizacija.
Gdje zapošljavanje bez CV-a ima smisla?
Zapošljavanje bez CV-a ima svoju primjenu i visoku učinkovitost kod:
- Operativnih i pomoćnih poslova
- Proizvodnje, logistike i dostave
- Sezonskih i nekih enery-level pozicija
- Poslova koji zahtijevaju dostupnost, brzinu i kratku osnovnu obuku
U takvim slučajevima CV često ne nosi dodatnu vrijednost, a brza prijava koristi i kandidatima i poslodavcima. S tim da je bitno naglasiti da se i u ovom slučaju provodi manje opsežni selekcijski postupak i nije da dolazi do zapošljavanja nakon 30 sekundi ili da se ne obavlja osnovni selekcijski razgovor. Sve se ovo obavlja samo u kraćem opsegu.
Gdje ovakav način privlačenja kandidata prestaje biti realno rješenje?
Ovaj isti model postaje problematičan kada se pokušava primijeniti na stručne i specifične pozicije, poslove koji zahtijevaju višegodišnje iskustvo, menadžerske i voditeljske uloge i sve pozicije s visokom razinom odgovornosti.
U tim slučajevima CV nije birokratski relikt – on je kontekst, pregled profesionalnog puta i alat za razumijevanje složenosti prethodnih odluka. HR profesionalci to vrlo dobro znaju. Zato ne zagovaraju rigidnost nego razlikovanje.
Svi poslovi i svi kandidati ne zahtijevaju isti pristup
Jedna od ključnih zabluda agresivnih marketinških kampanja jest ideja da postoji jedan univerzalni način zapošljavanja. Tržište rada je slojevito, a potrebe kandidata i poslodavaca različite.
Zreli sustavi zapošljavanja znaju kada proces treba pojednostaviti, kada je brzina važnija od forme, a kada je struktura nužna za kvalitetnu odluku. To nije otpor promjenama. To je odgovornost.
Što HR zapravo radi iza kulisa?
Dok se proces prijave često svodi na nekoliko klikova, iza kulisa HR prevodi poslovne potrebe u realne profile kandidata, balansira očekivanjima menadžmenta i tržište rada. Procjenjuje rizike pogrešnog zapošljavanja, vodi brigu o pravnim, etičkim i organizacijskim posljedicama i štiti i kandidate i organizaciju od loših odluka.
To nije birokracija. To je odgovornost prema ljudima i sustavu.
Treba nam suradnja, ne razdvajanje
Želimo li unaprijediti zapošljavanje, rješenje nije u tome da se stvara umjetni i neistiniti sukob između inovativnih rješenja i HR-a. Rješenje je u suradnji. HR će i dalje usvajati nove tehnologije, testirati inovativne modele, prilagođavati procesu tržišta rada, ali bez potrebe da se pri tome omalovažava struka ili briše kompleksnost zapošljavanje.
Zapošljavanje nije samo klik. To je odluka s posljedicama i za ljude i za organizaciju.
Piše: Vedrana Zovak, HR konzultantica
