Vidimo se u kolovozu’ roman je o ženi koja svakog kolovoza odlazi na grob svoje majke na neimenovanom karipskom otoku i usput odlazi od svega što je definiralo njezin dotadašnji život. Ne mari za osude. Ne pokušava biti shvaćena. Ona sluša sebe.
U audioizdanju, dostupnom u mobilnoj aplikaciji book&zvook, to nije samo metafora. To je i konkretan čin. Slušajući roman izvanrednog kolumbijskog nobelovca Gabriela Garcíe Márqueza ušetat ćete u svijet putene protagonistice Ane Magdalene Bach kroz zvuk i ostati ondje do posljednje rečenice. A možda i još malo nakon nje.
Knjiga koju nismo trebali dobiti
Postoje knjige koje u sebi nose više od priče. Imaju okolnosti. Kontroverzu. Osobnu i obiteljsku povijest. Vidimo se u kolovozu je od te vrste knjiga. Napisana pred kraj autorova života, godinama čuvana u ladici, ova priča o strasti, vjernosti i poznoj ženskoj slobodi nije doživjela objavu za njegova života. Sam Márquez je, kako tvrde, smatrao da rukopis nije dovoljno dobar. Piščevi su sinovi, međutim, deset godina nakon njegove smrti donijeli suprotnu odluku: knjiga je objavljena prošle godine i to u trenutku kada su i svijet i žene i čitanje (i slušanje!) neusporedivo drugačiji. I dok su neki taj čin nazvali izdajom, mnogi su pronašli u ovom romanu ono što nisu znali da traže. A to je pitanje: tko sam ja, kad zaboravim sve odgovore koje sam do sada davala?
Mi smo ovaj naslov odabrali za prvi u Audiobook klubu koji smo pokrenuli s Anitom Tripalo, profesoricom književnosti, fonetičarkom i trenericom glasa. Na tom našem inicijalnom okupljanju, o iskustvu slušanja Márqueza govorili su glumci, spikeri, novinari, liječnici, profesori, kroatisti, glazbeni pedagozi i naravno – fonetičari. I svatko je izranjao s novim dragocjenim uvidom.
Uho kao oko
“U romanu koji ima autorskog pripovjedača, sveznajuću ulogu najednom ima zvuk”, primijetila je Anita Tripalo, voditeljica našeg audiobook kluba. Upravo je Anita među prvima osvijestila ono što se događa kad slušate knjigu u vrhunskoj izvedbi: drugačije ulazite u prostor. Ne zamišljate ga samo, vi ga čujete. U ‘Vidimo se u kolovozu’, na početku drugog poglavlja, čujete brod prije nego znate da ste na trajektu. Zvučni signal da se više ne nalazimo u hotelskoj sobi prethodnog poglavlja. Tek zatim dolazi glas, zatim tekst. Slušanje mijenja redoslijed doživljaja.
U vrlo diskretnom zvučnom dizajnu u dva i pol sata audioknjige tek ćete gdjekad čuti malen, ali dovoljan akustički detaj; zvuk otvorenog prostora, automobila, šum vrućeg hotela, tišinu, onu gustu, tustu, koja nije prazna nego je ispunjena vrelinom ljeta i blizinom nepoznatog muškarca. “Bilo mi je vruće dok sam slušala”, rekla je otorinolaringologinja dr. Ana Vlašić i taj je osjećaj dijelila s mnogim članovima kluba. Kroz trubu taksija, šum prometa, oluju, zveckanje leda u čaši gina… knjiga ne postaje bučnija, već bliža. Toplija.
Narator Franjo Kuhar roman izgovara kao da je pisan upravo za pripovijedanje; kratke rečenice, ritmična nabrajanja, unutarnji monolozi, izmjene tonova. Njegov glas nije samo vodič, već glas u audioknjizi postaje suautor. On knjigu oživljuje u međuprostoru rečenice i misli.
A što kad rečenica glasi: Nikad više neće biti ista?
Kako zvuči u glavi čitateljice? A kako u izvedbi glumca? Tko određuje njezin ton?
Anita je to formulirala jasno: audioknjiga nije zamjena za čitanje. Ona je zaseban žanr, poput filma ili kazališta. Neki elementi postaju izraženiji. Slušanje zahtijeva drukčiju pažnju. I drukčije povjerenje. Onaj naš tihi glas koji u sebi ‘čita’ mora ustupiti mjesto drugome. To je vježba otpuštanja.
Slušanje je povjerenje
Za početnike u audioknjigama to je možda i najveći izazov: prepustiti se drugom glasu. Ne dirigirati ritam čitanja, ne ‘vidjeti’ stranicu i otisnuta slova, već pratiti misao. Slušanje knjige traži drugačiju vrstu pažnje, ali zauzvrat donosi nešto što papir sam ne može nositi: zvukom do nas stiže atmosfera, dinamika, tok i ritam govora, emocija, tišina između redaka.
Upravo zato audiobook klub koji smo pokrenuli postoji. Jer sve više nas bira knjige za slušanje, ne zato što ne volimo čitati, nego zato što slušanje ima svoj, poseban prostor. Za ovo ljeto, ako vam treba nešto što ćete ponijeti sa sobom u šetnju, vlak, vožnju, samoću, uz more, preporučujemo posljednji roman najpoznatijeg kolumbijskog kroničara nemogućeg, knjigu koju čitamo mimo njegove volje, ali koju možemo razumjeti i kao poziv na oslobođenje ženstva u svakoj od nas. “Ova knjiga zove da je se sluša uz more”, rekla je glazbena pedagoginja mr. Ana Čorić okupljenima u Audiobook klubu.
Slušajte. Možda je kolovoz već stigao.
Autorica: Ljubica Letinić, book&zvook
Ilustracija: book&zvook
