Pojmovi poput avansa (predujma), predračuna i računa sastavni su dio svakodnevnog poslovanja. Ipak, brojni poduzetnici nisu u potpunosti upoznati s njihovim točnim značenjem, kao ni s poreznim implikacijama koje iz njih mogu proizaći. Mr. sc. Sandra Žager, ovlaštena unutarnja revizorica i voditeljica računovodstva i financija u Manufaktura jedanaest d.o.o., u suradnji s Women in Adria donosi pojašnjenja i savjete za ispravno postupanje.
Što je avans?
Avans, odnosno predujam, predstavlja novčani iznos koji se plaća prije isporuke robe ili usluge. Riječ je o akontaciji – uplati unaprijed za buduću obvezu, objašnjava Žager.
Naglašava kako se avans evidentira kao bilančna stavka, što znači da do trenutka realizacije isporuke ne utječe na račun dobiti i gubitka – ne smatra se ni prihodom ni rashodom.
Pročitajte više: Računovođe zasuli poreznike primjedbama oko ePorezne, ovi obećali sve ispraviti do 1. srpnja
Što je predračun, ponuda ili poziv na plaćanje?
Predračun je poslovni dokument koji služi kao temelj za uplatu prije isporuke dobara ili usluga. U praksi ga poduzetnici često nazivaju ponudom ili pozivom na plaćanje, pojašnjava Žager te dodaje da je takvo plaćanje unaprijed osobito uobičajeno pri započinjanju suradnje s novim poslovnim partnerima.
Preporučuje da se prilikom izrade predračuna posebna pozornost obrati na njegove elemente.
„Ako dokument sadrži sve zakonom propisane elemente računa, neovisno o njegovom nazivu, u poreznom smislu smatrat će se računom“, ističe.
Upozorava kako to u praksi može izazvati poteškoće.
„Ako ne želimo da predračun bude tretiran kao račun, valja izbjegavati uključivanje svih obveznih elemenata – primjerice, može se navesti samo bruto i neto iznos, bez iskazanog PDV-a, uz napomenu da je PDV uključen u bruto iznos prema važećoj stopi.“
Dodaje da je zabluda vjerovanje kako ne postoji obveza za obračun PDV-a samo zato što se dokument ne naziva računom.
„Takva praksa može dovesti do neželjenih posljedica“, upozorava Žager.
Razlike između predračuna, računa za predujam i računa
„Predračun je poslovni dokument informativne prirode – on, načelno, ne stvara obvezu plaćanja PDV-a niti pravo na odbitak pretporeza. Račun za predujam, s druge strane, mora sadržavati sve obvezne elemente kao i redovan račun te dodatno datum primitka predujma“, kaže Žager.
Zakonom o PDV-u propisana je obveza izdavanja računa za primljeni predujam, čime za isporučitelja nastaje obveza obračuna PDV-a, a za platitelja pravo na odbitak pretporeza. Važno je naglasiti – račun za predujam izdaje se nakon primitka uplate, nikako prije. Račun se izdaje nakon isporuke robe ili usluge te predstavlja knjigovodstvenu ispravu.
„Izdavanje predračuna nije zakonska obveza, dok izdavanje računa za predujam – jest. Postoje iznimke, primjerice, za predujmove iz inozemstva – ako je riječ o isporukama iz EU, izvozu ili isporukama usluga u treće zemlje, tada se PDV ne obračunava“, dodaje Žager.
Najčešće greške poduzetnika
Prema riječima stručnjakinje, česte su greške u razumijevanju i primjeni ovih pojmova.
„Nerijetko se izdaje račun za predujam iako uplata nije zaprimljena, ili se ne izdaje račun iako je predujam primljen – što je zakonski kažnjivo. Osim što se time krši Zakon o PDV-u, uskraćuje se i pravo platitelju da ostvari pretporez“, upozorava naša sugovornica.
Dodaje kako postoji iznimka – ako se isporuka obavi unutar istog poreznog razdoblja kao i primitak avansa, tada se ne mora izdavati račun za predujam već se izdaje jedan račun na datum isporuke.
„Naziv dokumenta nije presudan. Ako predračun zadovoljava sve zakonske uvjete računa, smatrat će se računom – bez obzira na naziv“, upozorila je Žager.
Moguće kazne
Nepravilnosti u vezi s izdavanjem računa mogu dovesti do novčanih kazni. Prema Zakonu o PDV-u, kazne za neizdavanje računa za predujam iznose od 260 do 66.360 eura za pravnu osobu, odnosno od 130 do 6630 eura za odgovornu osobu (član uprave ili direktor).
„Poduzetnicima, osobito onima koji tek počinju, savjetujem da se obavezno savjetuju s kvalificiranim računovođom – i da pritom pažljivo biraju osobu ili poduzeće koje će im pružati te usluge. Računovodstvo i porezi su kompleksna područja prepuna iznimki, a površno ‘guglanje’, savjeti s foruma, društvenih mreža ili iz kafića mogu skupo koštati“, zaključila je stručnjakinja.
Foto: Privatna arhiva, Freepik, Canva
