Bez stranih radnika bi hrvatski BDP bio osam posto manji, pa treba raditi na njihovom što boljem uklapanju u društvo i pobrinuti se da imaju dobre uvjete za život, prenose mediji naglaske s konferencije o stranim radnicima i tehnološkim inovacijama u graditeljstvu i energetici koja je u četvrtak održana u organizaciji Udruge Glas poduzetnika (UGP).
Strani radnici i hrvatski BDP
Predsjednik UGP-a Boris Podobnik rekao je da je Hrvatska prisiljena uzimati strane radnike, budući da domaćih jednostavno nema dovoljno. „Prije 40 godina se rađalo 65 tisuća Hrvata, a danas 31 tisuća na godinu. Imamo ogromno starenje stanovništva, ogroman odlazak u inozemstvo na rad, a oni koji su ostali imaju neke svoje potrebe i nama su potrebni radnici“, prenosi HRT Podobnika.
Strani radnici su, spomenuo je u svom izlaganju na konferenciji UGP-a, najviše angažirani u turizmu (on čini 20 posto hrvatskog BDP-a) i graditeljstvu (čini šest posto BDP-a), što znači da su ta dva sektora zajedno zaslužna za četvrtinu BDP-a. Prema Podobnikovoj procjeni, u graditeljstvu je najvjerojatnije 40 posto stranih radnika, a u ugostiteljstvu i turizmu oko 30 posto. Kad bi oni otišli, to bi za posljedicu imalo, dao je drastičan primjer, pad BDP-a od barem osam posto, a zapravo na dulji rok i mnogo više.
“Kad se hvalimo da smo u EU među najjačima po porastu BDP-a, tome upravo doprinose strani radnici. Bez njih bismo bili u debeloj recesiji, a ne u vrhu“, poručio je Podobnik.
Pročitajte više: Obrtnici upozoravaju na prepreke i probleme pri zapošljavanju stranaca
Kritika inspektora
S druge strane, poslodavcima pri dovođenju stranih radnika u Hrvatsku probleme izaziva preveliko administriranje, napomenuo je, a želi da UGP ubuduće bude uključen u radnim tijelima institucija koje donose zakone vezane uz dovođenje stranih radnika.
Prigovorio je i radu inspektora. „Kao da smo na Divljem zapadu i imamo šerife. Ta osoba, ako vas ne voli, ima loš dan, može praktički zabraniti da šest godina imate stranog radnika“, istaknuo je Podobnik.
Što se tiče samih radnika, tvrdi da ovisi od agencije do agencije hoće li u Hrvatsku doći kvalitetni radnici – neke dovode dobre, a neke lošije. Istaknuo je i problem njihovog nepoznavanja hrvatskog jezika što je, međutim, po njemu, manje bitno od toga je li radnik dobar i radišan.
Problemi sa smještajem
Spomenuo je potom i to da dio stranih radnika nakon nekog vremena ode iz Hrvatske u razvijenije zemlje gdje su plaće veće, dok je kao najveći problem s kojim se oni susreću u Hrvatskoj naveo skup i nedostupan smještaj s obzirom na plaće.
Zamjenica predsjednika UGP-a Lana Šiljeg ističe pak da hrvatski zakoni i regulativa nisu izrađeni da pogoduju malim poduzetnicima, koje UGP okuplja i zastupa. Smatra da je ponekad malim poduzetnicima jako teško ispuniti kriterije u odnosu na velike kompanije, pa često ostaju zakinuti jer ne mogu zaposliti strane radnike.
Foto: Pixabay, privatna arhiva, Canva
