Posljednjih dana “bombardirani” smo negativom na gotovo svim društvenim mrežama, na neke podjele “vaši i naši” i slično, te mi je došlo da obrišem svoje profile, prvo na Facebooku. Naime, čitajući statuse a pogotovo komentare ispod njih, doslovno sam osjetila mučninu i tugu.
Zašto mi to treba, pitala sam se? Zašto se satima “trujem” tom negativom, a voljela sam društvene mreže jer su me povezale s prijateljima, kolegama… Uživala sam u njihovim objavama s putovanja, uspjehu u poslu, obiteljskim veseljima, kućnim ljubimcima… No, u posljednje vrijeme se većina bavi politikom ili naglašenim pretjerivanjem u pokazivanju svoje uspješnosti i agresivnom nametanju svojih stavova o bilo kojoj temi… Sve mi je postalo zamorno ili lažno…
Algoritmi, komercijalni interesi i površni prikazi života na društvenim mrežama
Kako piše i IndustryWired, nisam jedina. Naime, fenomen društvenih mreža ili ono što je započelo kao prostor za prijateljsku povezanost i slobodnu razmjenu ideja, pretvorilo se u složen ekosustav u kojem dominiraju algoritmi, komercijalni interesi i površni prikazi života. I dok se ukupan broj korisnika povećava jer više od 5,24 milijardi ljudi u svijetu aktivno koristi društvene mreže, sve je više onih koji se odlučuju na pauzu ili potpuno brisanje profila.
Taj fenomen ne proizlazi iz puke dosade, nego iz dubokih društvenih i psiholoških razloga. U središtu pažnje nalaze se mentalno zdravlje, privatnost i digitalna iscrpljenost, ali i potraga za autentičnim iskustvima izvan algoritamski oblikovanih “zidova”.
Pročitajte više: Postaje li Facebook (opet) opasno mjesto za društvo, a žene i manjine pogotovo?
Mentalno zdravlje kao okidač za promjene
Sve je jasnije da prekomjerno korištenje društvenih mreža negativno utječe na psihološko blagostanje. Sadržaj na tim platformama rijetko odražava stvarnost; umjesto toga, korisnici su bombardirani pažljivo filtriranim prikazima života koji potiču uspoređivanje i osjećaj nedostatnosti. Studije pokazuju da već samo ograničavanje vremena provedenog na mrežama na 30 minuta dnevno može dovesti do značajnog smanjenja simptoma anksioznosti i depresije.
Mnogi korisnici, posebno mlađe generacije, sve češće prepoznaju ovu vezu i svjesno odabiru digitalni detoks kao alat za očuvanje vlastitog mentalnog zdravlja.
Privatnost i gubitak povjerenja u platforme
Drugi važan razlog zašto ljudi napuštaju društvene mreže jest narušeno povjerenje. Brojni skandali vezani uz curenje podataka, komercijalizaciju privatnih informacija i ciljano oglašavanje doveli su do toga da korisnici imaju osjećaj da su stalno praćeni i iskorištavani.
Umjesto da se osjećaju slobodno, mnogi doživljavaju da svaka njihova interakcija postaje roba u poslovnom modelu velikih tehnoloških kompanija. Stoga sve više ljudi bira alternativne platforme koje nude veću zaštitu podataka i veću kontrolu nad vlastitim digitalnim identitetom.
Digitalna iscrpljenost i “umor od algoritama”
Treći element koji potiče povlačenje s društvenih mreža jest, kako piše IndustryWired, fenomen digitalne iscrpljenosti. Neprestano bombardiranje informacijama, notifikacijama i sadržajem oblikovanim algoritmima izaziva osjećaj prenatrpanosti i gubitak fokusa. Korisnici se sve češće žale na smanjenu koncentraciju, manjak produktivnosti i nemogućnost “isključivanja”.
Za mnoge, rješenje je radikalan potez: brisanje profila ili barem duža pauza. Offline druženja, priroda ili fokus na hobije vraćaju osjećaj mira koji digitalni svijet sve teže pruža.
Potraga za autentičnošću i novim platformama
Unatoč odlascima s velikih mreža, ljudi ne odustaju od povezanosti i zajedništva. Umjesto toga, okreću se novim oblicima digitalnih zajednica. Decentralizirane platforme, manji forumi i privatne grupe sve češće privlače pažnju upravo zato što nude ono što je masovnim mrežama nedostajalo, autentičnost, iskrenost i manjak pritiska.
Za mnoge, društvene mreže više nisu mjesto gdje grade identitet ili traže potvrdu, nego prostor u kojem žele razmjenu ideja, podršku i osjećaj pripadnosti.
Paradigma u preokretu
Ono čemu svjedočimo nije samo prolazni trend, već promjena u načinu na koji ljudi doživljavaju digitalni svijet. Društvene mreže, koje su nekoć nudile obećanje slobode i beskonačne povezanosti, sada su sve više percipirane kao izvori stresa i otuđenja. Korisnici biraju kvalitetu nad kvantitetom, mir nad stalnim bombardiranjem i stvarne odnose nad virtualnim “lajkovima”.
Budućnost društvenih mreža možda će ležati u ravnoteži, u modelima koji će istodobno nuditi povezanost, ali i štititi ono što korisnicima najviše treba: autentičnost, privatnost i mentalni mir.
Ilustracija: Unsplash
