Upala jetre ili hepatitis uzrokovana je virusima hepatitisa A, B, C, D i E. Oni se međusobno razlikuju po veličini, građi i genomu, no svima je zajedničko da mogu oštetiti jetrene stanice kad uđu u ljudski organizam. O problematici bolesti i liječenja za Women in Adria razgovarali smo s prof. dr. sc. Adrianom Vince, specijalisticom infektologinjom u
Klinici za infektivne bolesti, Zavod za infekcije probavnog sustava. Ona je ujedno voditeljica Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje virusnog hepatitisa Ministarstva zdravstva koje uz ostale medicinske stručnjake diljem svijeta danas, 28. srpnja, obilježava Svjetski dan hepatitisa.
„Kronični hepatitis C upotrebom suvremenih lijekova izlječiv je u 97 posto slučajeva, dok se kronični hepatitis B lijekovima može držati ‘pod kontrolom’ kako bolest ne bi napredovala u cirozu jetre, ali do eliminacije virusa tijekom kronične infekcije dolazi vrlo rijetko. Stoga je vrlo važno da se dijagnoza postavi na vrijeme“, istaknula je naša sugovornica objašnjavajući da su hepatitis B i C u Hrvatskoj podjednako učestali, a procjene su da oko 0.7 posto odrasle populacije ima kronični oblik.
„Hepatitis A uzrokuje samo akutnu upalu (zarazna žutica) i javlja se povremeno u manjim epidemijama koje zahvaćaju pretežno odraslu populaciju“, opisala je prof. Vince i dodala da hepatitis E prolazi najčešće bez simptoma bolesti, a tek se slučajno otkrije da su osobe imaju u krvi protutijela na virus (anti-HEV).
Najčešće se zaraze konzumacijom termički nedovoljno obrađenog svinjskog mesa, a budući da su domaće i divlje svinje često zaražene ovim virusom i ne pokazuju znakove bolesti, često obolijevaju lovci, veterinari i stočari.
Prepoznajte simptome i potražite liječnika
„Simptomi akutnog hepatitisa tj. žutice su žutilo kože i sluznica, mučnina, gubitak apetita, nagon na povraćanje, tamnija mokraća, povišena tjelesna temperatura. Simptomi obično traju do dva mjeseca. a potrebno je sveukupno oko tri mjeseca da se pacijenti vrate u kondiciju koju su imali prije bolesti“, opisala je prof. Vince.
Kazala je da u slučaju kroničnog hepatitisa pacijenti godinama nemaju simptome bolesti, osjećaju se dobro, a tek se ponekad žale na umor i osjećaj težine pod desnim rebrenim lukom.
Pročitajte više: Najbolji čistač jetre: Jedan mali gutljaj svako jutro natašte i zaboravit ćete na lošu probavu
Stigma povezana s hepatitisom
Bez obzira na to o kojem je hepatitisu riječ, u Hrvatskoj je to bolest obavijena stigmom koja nerijetko proizlazi iz činjenice da su u najvećem riziku od zaraze pojedinci uz čiji se životni stil veže stigma – narkomani, osobe koje često mijenjaju seksualne partnere, osobe koje se bave prostitucijom, osobe sa slabim higijenskim navikama, beskućnici.
„No činjenica je da se hepatitis može dogoditi svakome od nas i ako nismo u skupini rizičnog ponašanja, bilo da smo primali transfuzije krvi prije 1993 godine kad još nisu bili dostupni testovi za hepatitis C, bilo da smo živjeli u obitelji gdje je netko od ukućana imao hepatitis bilo da smo boravili u nekoj hiperendemskoj zemlji“, upozorila je prof. Vince.
Moć prevencije kroz cijepljenje
Naša sugovornica istaknula je kako je cijepljenjem moguće prevenirati infekciju hepatitisom.
„Za hepatitis A i B imamo cjepivo već tridesetak godina. Protiv hepatitisa B obavezno se djeca danas cijepe u ranoj dojenačkoj dobi, obavezno cijepljenje u Hrvatskoj započelo je već 1999/2000. godine u šestom razredu osnovne škole tako da su danas sustavno zaštićene sve osobe do dobi od 37 godina, što je uvelike doprinijelo smanjivanju pojavnosti hepatitisa B u djece i mladim dobnim skupinama“, objašnjava naša sugovornica i dodala kako liječnici sve trudnice također obavezno testiraju na prisutnost hepatitis B virusa u krvi.
Preporučila je također da se ljudi u dobi od 40 do 60 godina koji nisu bili obuhvaćeni redovitim cijepljenjem protiv hepatitisa B cijepe u epidemiološkim odjelima regionalnih Zavoda za javno zdravstvo kao i u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Što se pak tiče cjepiva protiv hepatitisa A, ono nije u obveznom programu cijepljenja i koristi se tek pri putovanjima u zemlje s visokim rizikom od obolijevanja. Ipak, preporučuje se osobama koje imaju druge kronične bolesti jetre, beskućnicima i homoseksualcima.
Kronični oblik trajno oštećuje stanice jetre
Kod ljudi zaraženih hepatitisom B i C može se razviti kronični hepatitis.
„To znači da pacijent ne može vlastitim obrambenim snagama eliminirati virus u akutnoj fazi infekcije pa virus ostaje trajno u organizmu i oštećuje jetrene stanice“, kazala je prof. Vince i upozorila da neliječeni hepatitis vodi do razvoja teških bolesti.
„Ciroza je faza jetrene bolesti kada jetra počinje gubiti svoju funkciju i može doći do razvoja raka jetre. Kvaliteta života u ljudi koji imaju cirozu izrazito je pogoršana, a predvidljiva duljina života je skraćena. Rak jetre maligna je bolest nepovoljnog tijeka, a ako se ne otkrije u ranoj fazi prosječno preživljenje je 18 mjeseci“, kazala je prof. Vince i upozorila da bi se zato sve odrasle osobe jedanput u životu trebale testirati na hepatitis B i C, a posebno oni s povećanim rizikom od infekcije.
Testiranja su jednostavna
„Testirati se može uz uputnicu liječnika obiteljske medicine u Klinici za infektivne bolesti ili Zavodima za javno zdravstvo, a postoje i centri za anonimno testirane pri regionalnim zavodima za javno zdravstvo, u Zagrebu npr. CheckPoint centar te također u ambulanti pri Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. Pri tome testiranju ne treba prilaziti sa strahom jer ako test bude pozitivan pacijent će se uputiti infektologu na daljnju obradu i liječenje, a danas imamo tako dobre lijekove da možemo spriječiti daljnje napredovanje hepatitisa prema cirozi, a u slučaju hepatitisa C možemo lijekovima kompletno eliminirati virus iz organizma“, objašnjava prof. Vince.
Kazala je da u Hrvatskoj imamo najbolje i najsuvremenije lijekove protiv hepatitisa B i C koji su u obliku tableta i uzimaju se jedanput na dan uz izuzetno rijetke nuspojave.
„Uspješno liječenja virusnih hepatitisa predstavlja jedan od najvećih uspjeha medicine u posljednjih 10 godina. Dakle nema razloga za strah prilikom testiranja na virusni hepatitis, pogrešno je ne testirati se!“, zaključila je prof. Vince.
Ako ste se prepoznali u nekoj od rizičnih skupina ili želite biti sigurni u svoj serostatus – učinite prvi korak i testirajte se u Poliklinici Breyer.
Članak nastao u suradnji s Breyer laboratorijem
Foto: Privatna arhiva, Canva
