Upravo su obilježili pet godina kao hrvatski investicijski proizvod, a danas generiraju oko devet posto ukupnog prometa Zagrebačke burze. Radi se o domaćim ETF-ovima, specifičnim fondovima kojima se trguje na burzi. U svijetu, posebno u SAD-u, takvi su fondovi iznimno popularni. Primjerice, od početka ove godine udio prometa ETF-ovima u prometu američkih burzi je 28 posto, a kod europskih zemalja prednjači UK sa 18 posto te Italija sa 12 posto. Njemačka i Francuska su na nižim razinama, oko 4,5 posto.
Kako su se ETF-ovi primili na Zagrebačkoj burzi
„U prosjeku se u Zagrebu ove godine trgovalo oko 200 tisuća eura dnevno ETF-ovima, dok je prosjek za Francusku nešto iznad 200 milijuna, Njemačku 300 milijuna, Italiju skoro 500 milijuna, a UK oko 1,3 milijarde eura dnevno. SAD je, klasično, broj jedan s preko 200 milijardi eura dnevno“, kaže nam Đivo Pulitika, član Uprave Interkapital ETF. Dodaje da, prema podacima s Bloomberga, ETF-ovi listani u Americi trenutno imaju imovinu od 13 bilijuna dolara.
Svaki domaći ulagač može, naravno, preko digitalnih platformi povoljno ulagati u strane ETF-ove na bilo kojoj burzi, ali zanimalo nas je kako stvari stoje na domaćem terenu. Interkapital jedini nudi hrvatske ETF-ove, a ukupna imovina pod upravljanjem je nešto iznad 140 milijuna eura. Za početak, još malo brojki: do 18. studenoga je hrvatskim ETF-ovima na Zagrebačkoj burzi protrgovano 46 milijuna eura (a na Ljubljanskoj burzi još sedam milijuna eura te na Bukureštanskoj burzi devet milijuna eura).
Pročitajte više: Pitali smo hrvatskog financijaša Milana Horvata kako vidi bonus Elona Muska od bilijun dolara
Prinosi i usporedba sa svijetom
Podsjetimo, prva dva ETF-a s kojima je Intekapital krenuo 2020. godine bili su CROBEX10 (prati hrvatski dionički indeks) i SBITOP (prati slovenski dionički indeks), a sada ih imaju pet te je među njima i onaj koji prati rumunjski dionički indeks, potom ETF koji ulaže u rumunjske obveznice i ETF novčanog tržišta. „Nude najjednostavniji način ulaganja u temu koju pokrivaju za hrvatske investitore“, kratko te fondove opisuje Pulitika, te dodaje: “Budući da su dostupni na lokalnom tržištu, za Hrvate nema jeftinijeg načina ulaganja u npr. slovensko ili rumunjsko tržište. Povrh toga, likvidnost je osigurana u svakom trenutku.“
Najzanimljivije je, jasno, pitanje prinosa. Naš sugovornik kaže da su ETF-ovi koje su pokrenuli prije pet godina, hrvatski CROBEX10 i slovenski SBITOP, zabilježili „neke od najboljih rezultata u svijetu“. Dodaje da je, mjereno u euru, u istom periodu europsko tržište (mjereno njemačkim DAX indeksom ili širim STOXX Europe 50) zabilježilo rast od nešto iznad 80 posto. Američki S&P500 je u plusu oko 100 posto, a tehnološki Nasdaq100 oko 120 posto. „Istovremeno, naš CROBEX10 ETF je narastao 152 posto, a slovenski SBITOP čak 271 posto. Na godišnjoj razini, to je rast od 20, odnosno 30 posto“, odgovara. Ističe i da je njihov rumunjski BET-TRN, pokrenut u svibnju 2023. godine, imao rast od 100 posto (anualizirano 34 posto).
Što se ove godine tiče, očekuje da će završiti odlično, pa navodi prinose od 51 posto (slovenski SBITOP) i 43 posto (rumunjski BET-TRN) te 22 posto (hrvatski CROBEX10).
“Želja su nam ETF-ovi koji pokrivaju Poljsku i Grčku”
Iako Pulitika ocjenjuje da su se ETF-ovi „lijepo uhvatili“ na Zagrebačkoj burzi, u situaciji u kojoj prosječan Hrvat gotovo isključivo ulaže u nekretnine ili drži novac u banci, prostora za napredak ima – napretek.
Što im je u planu? Spominju rad na širenju financijske pismenosti među građanima i osvješćivanje potrebe diverzifikacije ulaganja, a konkretni planovi uključuju da u idućim godinama postanu prepoznati izdavatelj ETF-ova za cijelu regiju CEE. „Želja su nam ETF-ovi koji pokrivaju Poljsku i Grčku, a razmišljamo i o više zemalja. Najvjerojatnije ćemo nuditi i ETF-ove koji će nudi izloženost cijeloj toj regiji odjednom“, odgovara Pulitika.
Pročitajte više: Cijena zlata rekordna, najveći skok od 1970-ih: Utjecaj ratova, nesigurnosti i kaosa u SAD-u
Opis tipičnog investitora
A što nakon pet godina može reći o tipičnom investitoru u njihove ETF-ove u Hrvatskoj – tko je, koliko ulaže?
Odgovara da od ukupnog broja klijenata koji su imali krajem listopada na svim burzama (bilo ih oko 6300), fizičke osobe čine 96 posto. „U prosjeku su uložili 8500 eura u naše ETF-ove. Ostatak čine kompanije, portfelji i ostali fondovi, koji su kao broj investitora manji, ali u prosjeku ulažu više, 400 tisuća eura. Drugim riječima, fizičke osobe drže nešto više od trećine imovine svih ETF-ova, dok ostatak čine portfelji, kompanije i ostali fondovi“, kaže nam Pulitika.
Foto: Intekapital, Pixabay, Canva
