Virusi su svuda oko nas. Bolesti koje nam donose nalaze se u rasponu od onih blago iritantnih, koje prolaze same od sebe za nekoliko dana, pa do onih s ozbiljnim posljedicama, koje mogu biti i opasne po život. Veliki je problem s njima što – dok je relativno lako ustanoviti da nas je napao neki virus – je teško ustanoviti koji. S antigenim testovima 3-u-1 već smo se dobro upoznali, no problem je što bi nam za svaki od nebrojenih tisuća virusa trebao odvojeni test kako bismo otkrili o kojem se radi.
No, dvije znanstvenice s Instituta Ruđer Bošković vjeruju da su pronašle način kako na jednostavan način, sa samo jednim testom, identificirati ne samo sve poznate viruse, već i uočiti nove i dosad nepoznate prijetnje. Radi se o doktoricama Dragomiri Majhen i Andreji Ambriović Ristov, čija je metoda VirusHunter napravila i prve korake prema komercijalizaciji dobivanjem patenta.
Univerzalni mamci
“VirusHunter je metoda koja služi za detekciju bilo kojeg potencijalno patogenog virusa u urozku”, objasnila nam je Ambriović Ristov. “Cilj je da izbjegnemo, kada je čovjek bolestan, da ne radimo deset testova koji na kraju budu negativni, jer je to pak 11. virus, nego da imamo jedan za sve i da jednim testom otkrijemo ima li u nekom uzorku virusa i koji je to virus.”
Majhen kaže kako su “pokrali” ideju od prirode. “Stvorili smo univerzalne ‘mamce’ koji hvataju bilo koji virus bez da mi unaprijed definiramo koji virus hvatamo”, kazala je.
Iako je metoda patentirana, još uvijek nije usavršena. “Trenutno optimiziramo metodu, želimo mamce poboljšati, i utvrditi njihovu osjetljivost. U konačnici želimo staviti na tržište jedan kompletan test za detekciju i identifikaciju bilo kojeg virusa”, kaže Majhen.
Pročitajte više: Medicina je dugo bila fokusirana na muškarce. Sada rastu FemTech i FemHealth, kaže čelnica AI huba
Novac, vrijeme, oprema
“Naši pokusi su financijski dosta zahtjevni, treba nam skupa oprema, a i dosta vremena”, komentirala je Ambriović Ristov. “Ključne analize radimo s kolegama u Francuskoj koji raspolažu instrumentima najnovije generacije pa onda čekamo te rezultate.”
Takav ih proces, kaže, usporava, no nažalost više nema projekata koji bi omogućili samo nabavku instrumenta, a cijene nekih instrumenata su nekad tolike da ih je nemoguće kupiti iz sredstva na jednom znanstvenom projektu, a teško je i okupiti više projekata kojima treba ista oprema.
“Bilo bi dobro da to imamo, ali naučili smo se snalaziti”, kazala je Ambriović Ristov. “Možda je nekad čak i dobro da neke stvari nemamo, onda nas natjera da mislimo ‘postoji li neka druga metoda’, i nekad to ispadne čak i bolje. Ipak, takve situacije nas jako usporavaju, da ne kažem frustriraju, a u znanosti i u biznisu brzina je važna.”
Dokazano radi
Ono što je bitno je da VirusHunter metoda dokazano radi. “Potvrdili smo to na nekoliko različitih laboratorijski uzgojenih virusa, a u suradnji s bolnicom Fran Mihaljević smo dobili kliničke uzorke na testiranje te smo zadovoljni rezultatima i na kliničkim uzorcima”, rekla je Majhen.
Preostaje pitanje može li metoda biti dovoljno dobra da bude i komercijalno isplativa. “Moramo biti najmanje toliko dobri kao i PCR”, kazala je Ambriović Ristov. “S obzirom da naša metoda otkriva sve potencijalno patogene viruse, da smo za vrijeme korone imali razvijen VirusHunter, onda bismo bili u stanju otkriti novi virus koji se kreće u populaciji. Naš je konačni cilj da se virusi mogu brzo, unutar 24 sata, dijagnosticirati te da naš test potakne razvoj protuvirusnih lijekova.”
“Ono što mi moramo pokazati je i da smo isplativi”, dodala je Majhen. “Jer ako mi napravimo test koji će koštati jako puno, teško da će ga se moći koristiti. To je jedan dio koji nije istraživački, nego je malo više okrenut prema biznisu o kojem treba razmišljati.”
Pokretanje biznisa
Na pitanje koliko je teško takav znanstveni projekt pretvoriti u komercijalni, Ambriović Ristov se smije a Majhen duboko uzdiše. “Mi imamo iskustvo koje imamo, a to je iskustvo znanstvenika”, kazala je Majhen za Women in Adria. “Nemamo iskustvo poslovnjaka. Nama će u budućnosti sigurno trebati osoba koja se razumije u posao.”
“Ja mogu to željeti, i možda bih i mogla biti dobra u tome, no moram prvo naučiti kako biti poslovnjak”, kazala je Majhen. “U Hrvatskoj nažalost nemamo sličnu biotehnološku kompaniju, mali nekakav startup ili srednji startup, gdje bih mogla otići i pitati kolege da sa mnom podijele iskustvo vođenja startupa. Imamo mnogo AI startupova što je skroz drugačije, ali iz naše branše nas baš i nema. A mi koji se poznamo mučimo se s istim problemima.”
I Ambriović Ristov primjećuje kako je većina startupa kod nas u IT-u, te zaključuje kako bi im bilo puno lakše da nisu u Hrvatskoj. “Nemamo okruženje koje bi nam to olakšalo. Mi smo jako zahtjevni što se tiče opreme koju trebamo, što se tiče kompetencija ljudi koje trebamo i što se tiče financijskog ulaganja koje trebamo”; kazala je. “Vjerujem da nam je zato puno teže, ali to nas neće obeshrabriti.”
Tehnologija za ljude, bolnice, životinje…
Nadaju se kako će, uz unapređivanje metode rasti i interes investitora za nihov proizvod VirusHunter, te da će ga nastaviti razvijati u tek osnovanoj tvrtci BioDetect Solutions koja je od Instituta Ruđer Bošković licencirala njihov patent.
Za svoju metodu vide brojne moguće primjene u budućnosti. Osim testova za pojedince, zamišljaju i senzore – kutije koje bi postavili u bolnicama ili prostorijama, koje bi upozoravale na prisustvo potencijalno patogenih virusa. Ista se tehnologija može primjeniti i na životinje, i tako pratiti viruse koji bi mogli potencijalno preskočiti sa životinja na ljude.
Obje ističu koliko je važan korak bio dobivanje patenta sredinom prošle godine, nakon više godina truda. “Patent je potvrda o znanstvenoj utemeljenosti naše ideje, odnosno netko neovisan je provjerio da to sve skupa ima smisla”, kazala je Ambriović Ristov. “Mi smo to jako osjetile u tome kako nas sad doživljavaju investitori, reklo bi se da nas sad gledaju potpuno drugačijim očima.”
“Dobivanje patenta je jedna vjerodostojnost, kredibilnost”, kazala je Majhen. “Patent govori da je naša tehnologija nova i inventivna i da postoji potencijal za komercijalizaciju, odnosno strategija zaštite intelektualnog vlasništva”.
Foto: Privatni arhiv, Nano Banana Pro (Ilustracija)
