Iako su K-pop i K-drama postali dio globalne mainstream kulture koja i u Hrvatskoj ima poklonike, zanimljivo naslijeđe tradicionalnih plesova i glazbe prozor su u svijet drugačije Koreje – one iz razdoblja dvorskih plesova, raskošnih nošnji tj. hanboka i pripovijedanja uz pratnju bubnjeva. Upravo to naslijeđe u nedjelju u Zagrebačkom kazalištu mladih predstavio je Orkestar tradicionalne korejske glazbe Daejeon Yeonjeong čiji je nastup u sklopu Korejskog tjedna 2025. organiziralo Veleposlanstvo Republike Koreje.
Zvukovi prošlosti na suvremenoj pozornici
U korejskoj tradiciji ritam nije samo glazbena osnova, nego i način izražavanja emocija i energije zajednice, pa ne čudi što je upravo bubanj instument koji spaja vokal, pokret i i žičane instrumente poput gayageuma, citre s dvanaest žica, i geomunga sa šest žica kombiniranih sa zvukovima bambusove flaute daegeum.
Njihov snažan i meditativan zvuk prati odmjerene pokrete plesačica u dvorskom Plesu proljetnog slavuja čija je inspiracija proizašla upravo iz cvrkuta te ptice. Riječ je o plesu koji je nastao još oko 1640. godine, no doradama i usavršavanjem u tradiciju dvora ušao je tek 1828. godine.
Posebnu pozornost publike privukli su graciozni pokreti plesačica koje su predstavile geommu, tradicionalni ples s mačevima koji se obično izvodio tijekom dvorskih svečanosti i u važnim prigodama, a proizašao je iz vojne prakse. Korejska tradicija navodi kako je ples nastao oko 660. godine i do danas je doživio više promjena i prilagodbi.
Protagonistice na sceni vjerno su dočarale tehnike specifične za regiju Honam i ostavile gledatelje bez daha kombinirajući ples i borilačke vještine uz replike kratkih mačeva u skladnoj i vrlo preciznoj koreografiji koja nije ostavila prostor za greške.
Pročitajte više: “Ovo nije samo lijep komad odjeće, to je poruka”: Španjolska menadžerica odjenula narodnu nošnju iz BiH
Cvijeće i valovi uz osmijeh i lepeze
Nakon nježne ljubavne pjesme večer su prema vrhuncu vodile plesačice s lepezama koje su prikazale kako izgleda buchaechum, ples u kojem formama na sceni i velikim ukrašenim lepezama stvaraju prizore inspirirane prirodom istovremeno ističući ljepotu izvođačica i narodnih nošnji.
Riječ je o plesu novijeg datuma koji je nastao 1954. godine i osmislio ga je korejski plesač i koreograf Kim Baek-bong. Inspiraciju je pronašao u tradicionalnim šamanističkim i dvorskim plesovima iz dinastije Joseon. Ovaj ples danas je među najprepoznatljivijim kulturnim i umjetničkim odrednicama Koreje.
Članovi orkestra predstavili su i pansori, tradicionalnu vokalnu formu u kojoj je pripovjedač – pjevač prikazao odlomak ljubavne priče uz bubnjarsku pratnju. Pansori je inače na popisu UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine od 2003. godine.
Vrhunac večeri bio je prikaz panguta, seoske igre i predstave koja je također na popisu UNESCO-ve nematerijalne baštine. Bubnjanje i ritmične izmjene izvođača na sceni angažirale su publiku u zajedničkoj zvučnoj kulisi koja podsjeća na slavlje nakon žetve, kada se taj ples tradicijski izvodio.
Članovi korejskog orkestra od zagrebačke publike oprostili su se jedinstvenom instrumentalnom izvedbom Gajeve budnice Još Hrvatska ni propala koju je 1833. uglazbio Ferdo Livadić, a u novom ruhu gotovo je nadrealno zvučala u kontekstu stoljetne tradicije neke druge države dokazujući da umjetnost briše granice prostora i vremena.
Foto: Privatna arhiva, Canva
