Nakon što je premijer Andrej Plenković prije neki dan izjavio da je Vlada u javnosti bila suočena s lažnim narativom da će u idućem razdoblju „evaporizirati europska sredstva“, zamolili smo za komentar Anu Fresl, predsjednicu Uprave PJR Consultinga, stručnjakinju za europske fondove i projekte.
Europski novac u novom razdoblju i Hrvatska
Plenković je također spomenuo u izjavi na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća da je Europska komisija izašla s „do sada najvećim prijedlogom proračuna EU-a u povijesti od dva bilijuna eura“ (za razdoblje 2028.-2034.) te je ustvrdio kako je sigurno da europska sredstava „neće nestati nego će ih biti, bit će ih i za Hrvatsku, ali je struktura proračuna drugačija“.
Podsjetimo: o tom se dugoročnom europskom proračunu, koji je Komisija predstavila u srpnju ove godine, još raspravlja i trebao bi, nakon što prođe Europski parlament i Vijeće EU-a, stupiti na snagu u siječnju 2028. godine. Činjenica je pak da tada više neće biti dodatnog izvora europskog novca koji je Hrvatska dosad imala na raspolaganju kroz izdašni Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a koji završava krajem 2026. godine.
Komentirajući očekivanja od novog europskog proračunskog razdoblja koji je Plenković spomenuo, konzultantica Ana Fresl naglašava kako je jako važno da “prve natječaje vidimo već u 2028. godini, a ne tek u 2030. godini, kako bi se osigurala predvidiva dinamika“.
Vjeruje da će se EU fondovi iz razdoblja 2021.–2027. godine do kraja iskoristiti, a ključno je da se u novom razdoblju krene čim prije s planiranjem projekata i objavom natječaja. Fresl podsjeća da je aktualni „višegodišnji financijski okvir prve tri godine stagnirao, što je dovelo do velike gužve u natječajima 2025. i 2026. godine“.
Pročitajte više: EU fondovi: Mitovi koji koče poduzetnice i pitanja koja si trebate postaviti prije prijave na natječaj
Ana Fresl: “Za privatni sektor predvidjeti znatno više”
Što se tiče novog europskog višegodišnjeg financijskog okvira i njegovog dijela za Hrvatsku, ističe da je posebno važno da Vlada za gospodarstvo predvidi znatno više od 2,7 milijardi eura koliko je bilo u prošlom razdoblju.
„Infrastrukturna poboljšanja i kumulativni rast BDP-a od 23 posto u odnosu na 2019. koji je dominantno utemeljen na ulaganjima u javni sektor, jasno pokazuju da je sada pravo vrijeme za ulaganja u konkurentnost domaćeg gospodarstva i investicije koji dugoročno stvaraju i održavaju BDP. Slažem se i sa stavovima HUP-a da privatni sektor mora postati glavni nositelj razvoja i generator rasta, što je moguće jedino kroz značajne investicije, jačanje tehnološke osnove i povećanje produktivnosti domaćih kompanija“, kaže Fresl.
Put u održivi gospodarski rast
Objašnjava da u tom slučaju privatni sektor preuzima ulogu u kojoj je dosad dominantno bio javni sektor, a dugoročno takav pristup osigurava održiv rast cijelog gospodarstva, zaposlenost i povećane porezne prihode. „Sve u svemu, veselim se nastavku uspješnih ulaganja iz EU fondova u novom razdoblju“, zaključuje.
Foto: PJR, Pixabay, screenshot Vlada RH, Canva
