Hrvatska je zemlja WhatsAppa, u kojoj ljudi polako gube interes za vijesti i društvene mreže, a raste im interes za dopisivanje s ljudima, igranjem igara na mobitelima i online kladionicama. Tako barem ukazuju podaci Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), koja je provela anketu o navikama korištenja interneta među Hrvatima.
Prema rezultatima ankete, Hrvati tako internet najviše koriste za chat aplikacije i elektroničku poštu. Među onih devet od deset hrvata koji redovito chataju, čak 94% ih kao primarnu platformu koristi WhatsApp, dok su Viber i Facebookov Messenger znatno manje popularne – korištenje obje platforme je u padu u odnosu na 2024. godinu, i danas Viber koristi tek 50% ispitanika, dok Messenger koristi tek 41%.
Zaključani korisnici
Direktor HAKOM-a Miran Gosta istaknuo je u objavi na LinkedInu ovaj tjedan kako se radi o primjeru “network” efekta i “locked-in” efekta, u kojem je glavni faktor koji odlučuje o izboru svoje platforme povezanost bliskih kontakata, a ne tehnička superiornost platforme – pogotovo kada se uzme u obzir da sve tri platforme pružaju manje-više istu funkcionalnost.
SMS i njegovu nadogradnju RCS u Hrvatskoj svakodnevno koristi samo 20% korisnika, dok je, primjerice, RCS najpopularnija metoda online komunikacije u Njemačkoj i Francuskoj. U Hrvatskoj je SMS otišao u povijest – čak 70% ispitanika koristi ga vrlo rijetko, a 6% ga koristi samo za sigurnosnu autentifikaciju.
Društvene mreže i vijesti
Što još Hrvati rade na internetu? Vise na društvenim mrežama i čitaju vijesti, no manje nego prethodnih godina. U odnosu na 2024., kada je 90% ispitanika posjećivalo društvene mreže, u 2025. taj je postotak pao na 80%. Postotak ispitanika koji čitaju dnevne novosti isto je tako pao s 78% na 76%.
Zapravo su gotovo svi primjeri korištenja interneta u padu – osim dva: igranje igara na internetu, koje je poraslo s 49% na 55%, i online kladionica i igara na sreću, čije je posjećivanje poraslo s 20% na 21%.
Nestaju pozivi
Još jedna stvar koja odlazi u povijest su klasični telefonski pozivi. Korisnici interneta danas ih uglavnom izbjegavaju, a kada se trebaju povezati s nekime to češće čine preko aplikacija. Postotak ispitanika koji svakodnevno obavljaju klasične telefonske pozive pao je s 32% u 2024. na samo 26% u 2025. Čak 51% klasične pozive obavljaju “vrlo rijetko”, 7% samo za sigurnosnu autentifikaciju, a čak 14% – nikad.
Dok je, s rastom informatičke pismenosti i svjesnosti o važnosti kibernetičke sigurnosti, sve manji postotak ispitanika prijavio da je bio žrtva kibernetičkog napada – 20% u 2024. nasuprot 15% u 2025. – raste broj korisnika koji su bili žrtve maltretiranja na internetu, ili koji su posvjedočili maltretiranju te su ga prijavili policiji ili društvenoj mreži – skok je s 21% u 2024. na čak 29% u 2025.
Internetsko prisustvo danas je obavezan dio života za sve zaposlene ljude, pa je posebno zanimljivo vidjeti što ljudi rade kada su na internetu. Ako su statistike koje je objavio HAKOM ikakva indikacija, one ukazuju kako bi smo u budućnosti mogli još manje razgovarati, još više tipkati, dok ćemo sve češće svjedočiti maltretiranju sebe i drugih ljudi na internetskim platformama.
Foto: Nano Banana Pro (Ilustracija)
