Kada je 2011. godine u Izraelu objavljena knjiga Sapiens: Kratka povijest čovječanstva, malo tko je mogao predvidjeti da će njezin autor, tada gotovo nepoznat povjesničar sa Sveučilišta u Jeruzalemu, u sljedećem desetljeću postati jedan od najutjecajnijih intelektualaca našeg doba. Yuval Noah Harari danas je globalni fenomen: autor čije su knjige prevedene na više od pedeset jezika i prodane u desecima milijuna primjeraka izaziva interes iz ranga rock zvijezda i idućeg tjedna dolazi u Zagreb.
U moderiranom razgovoru s profesoricom Fakulteta političkih znanosti Marijanom Grbešom, naslovljenom ‘Izgradnja povjerenja u doba dezinformacija – kakva nas budućnost očekuje?’ Harari će kontekstualizirati najvažnija pitanja današnjice. U svojim je novijim javnim nastupima upozorio na rizik “tehnološkog kolonijalizma”, ideju da će umjetna inteligencija oblikovati društvo prije nego što je uopće stignemo razumjeti. Slavni povjesničar ostaje iznenađujuće jednostavan u svojoj poruci: da bismo razumjeli kamo idemo, moramo prvo shvatiti tko smo bili i kako smo postali Sapiens. Njegov boravak u Hrvatskoj poziv je da promišljamo etičke i civilizacijske granice digitalnog doba.
Sapiens: priča o nama, ispričana jasno i bez iluzija
U Sapiensu, Harari iscrtava 70.000 godina ljudske povijesti, od pojave Homo sapiensa do danas. Piše o našim mitskim počecima, o tome kako su iz fikcija nastale religije, države i tržišta, o moći priče kao temelju civilizacije. Upravo u toj naraciji leži snaga Sapiensa: Harari ne romantizira povijest, nego je razmatra i secira s dozom ironije. „Ljudi misle u pričama, a ne u činjenicama, brojevima ili jednadžbama,“ piše Harari. „I što je priča jednostavnija, to joj lakše vjerujemo.“
Ta misao možda najbolje objašnjava i njegovu popularnost, jer i sam Harari pripovijeda jednostavno. Njegove rečenice, poput onih o tome da smo „svi sudionici velike fikcije zvane novac“, ili da „bogovi, nacije i ljudska prava postoje samo u našoj mašti“, postale su gotovo kulturne reference. No dok ga znanstvena zajednica ponegdje kritizira zbog pojednostavljenja povijesnih procesa, Harari otvara prostor za dijalog između humanistike i digitalne kulture i rijetkim ga čini upravo sposobnost da premosti prostor između znanosti i provijesti, da povijest približi budućnosti, a budućnost učini razumljivijom nama koji slušamo danas.
Pročitajte više: Milijunima žena je audioknjiga saveznik, luksuz koji si mogu priuštiti. Donosimo domaće preporuke
Zašto se Sapiens sluša
Knjiga koja je promijenila način na koji razumijemo povijest dostupna je i za slušanje. Hrvatsko audioizdanje Sapiensa objavio je book&zvook, platforma posvećena razvoju audioizdavaštva i slušanju kao novoj kulturnoj i životnoj praksi.
Hararijev tekst u audioformatu dobiva dodatnu dimenziju, ritam njegovih rečenica, jasnoća i misaoni tok posebno dolaze do izražaja dok ga slušamo. Sapiens nije samo publicistički hit, to je pripovijest o nama samima i našem dugom trajanju u povijesti.
Slušanje, kaže Harari, nije pasivno stanje. To je čin razumijevanja. U vremenu kada nas informacije neprestano zasipaju, čin slušanja postaje luksuz, gotovo oblik meditacije. Upravo o tome će Harari govoriti i u posebnom susretu s uredništvom audiobiblioteke book&zvook. O značenju sluha, o slušanju kao temelju spoznaje, o tome kako kako ono što slušamo oblikuje to što mi jesmo.
Od povijesti do budućnosti
Nakon Sapiensa, Harari je objavio i Homo Deus te 21 lekciju za 21. stoljeće, a nedavno i knjigu Neksus, u kojoj se bavi pitanjem umjetne inteligencije i njezine etike. No Sapiens ostaje središnja točka njegovog opusa, knjiga koja je premostila jaz između popularne znanosti i filozofske refleksije.
Njegov dolazak u Zagreb nije samo kulturni događaj, već i podsjetnik da intelektualna misao ima snagu okupiti publiku. U svijetu koji je sve brži i fragmentiraniji, Hararijev glas podsjeća da su pitanja o identitetu, moći i smislu i dalje ista.
***Ako ne stižete u Lisinski, Sapiens možete ponijeti sa sobom. U tramvaju, na putu do posla, u večernjoj šetnji sa psom. Svaka epoha ima svoj način pripovijedanja, a ova naša, suvremena, priču posredovanu tehnologijom vraća u njenu oralnu tradiciju – pripovijedanju i slušanju. Danas je slušanje opet in.
Piše: Ljubica Letinić, book&zvook
Foto: book@zvook
