Europska komisija je u srijedu predložila Akt o industrijskom akceleratoru čiji je cilj povećati potražnju za niskougljičnim tehnologijama i potaknuti proizvodnju u Europi u ključnim sektorima davanjem prednosti u javnim nabavama europskim proizvodima.
Javne nabave u EU i europski proizvodi
Komisija tim prijedlogom želi potaknuti koncept “proizvedeno u Europi” s ciljem reindustrijalizacije i boljeg suočavanja s kineskom konkurencijom. Najveći zagovornik toga pristupa je Francuska, dok je Njemačka jako oprezna ocjenjujući da je riječ o protekcionizmu.
Javne nabave u državama članicama iznose više od dva bilijuna eura i osnovna ideja novog akta je da se za europski novac kupuju europski proizvodi. O konačnom tekstu ravnopravno odlučuju suzakonodavci, Vijeće EU-a i Europski parlament. Oko prijedloga je podijeljena i EK, zbog čega je nekoliko puta odgađan.
“Ovo je puno više od obične promjene metode rada, ovo je promjena doktrine koja je prije samo nekoliko mjeseci bila nezamisliva”, rekao je izvršni potpredsjednik EK Stéphane Séjourné. Izvršno tijelo EU-a ističe da je cilj podići udio proizvodnog sektora u bruto domaćem proizvodu EU-a sa 14,2 posto u 2024. na 20 posto u do 2035. godine.
To se želi postići korištenjem postupaka javne nabave i državnih potpora za povećanje potražnje za čistim tehnologijama i europskim proizvodima u sektorima čelika, cementa, aluminija, automobilskoj industriji i tehnologijama s nultim emisijama poput vjetroturbina, elektrolizatora ili električnih vozila.
Pročitajte više: “Proizvedeno u Europi”: Jeste li za takvu strategiju za zaštitu industrije?
Što strani investitor mora poštovati
EK procijenjuje da bi trebalo spriječiti potencijalni gubitak 600 tisuća radnih mjesta u automobilskom sektoru tijekom sljedećih pet do deset godina te očuvati ili stvoriti oko 150.000 radnih mjesta u drugim sektorima.
Prema prijedlogu zakona, velika izravna strana ulaganja veća od 100 milijuna eura u baterije, električna vozila, solarne fotonaponske sustave i kritične sirovine moraju generirati maksimalnu dodanu vrijednost za gospodarstvo EU-a. Strani investitori u tim sektorima morat će zapošljavati minimalno 50 radnika iz EU-a te poštovati uvjete koji se odnosi na lokalne komponente, prijenos znanja i tehnologija te na istraživanje i razvoj.
Zagovornici pristupa “kupuj europsko” ističu da Sjedinjene Države, Kina, Brazil i Indija također imaju pravila koja daju prednost lokalnim industrijama, a protivnici kažu da bi novi zakon mogao potaknuti europske partnere da zatvore svoja vrata za europske proizvode.
Tko su “partneri od povjerenja”?
Da bi se izbjegle eventualne protumjere, industrijski proizvodi iz 40-ak zemalja mogli bi imati povlašten položaj, ali pod strogim uvjetima. “Partneri od povjerenja, to jest oni s kojima imamo trgovinske sporazume, bit će uključeni u sustav javnih nabava ako poštuju recipročne obveze, a oni koji se ne pridržavaju pravila bit će isključeni”, rekao je Séjourné.
Prijedlog zakona uključuje i pojednostavljeni postupak izdavanja dozvola, uspostavom ‘one-stop-shopa’ s jasnim vremenskim ograničenjima.
Izvor: Hina, Slavko Vukadin
Foto: Pixabay, Canva
