Ikea je u Njemačkoj nedavno počela s prodajom malih balkonskih solarnih elektrana koje korisnici mogu samostalno sastaviti i koristiti, a osnovne verzije s uključenom baterijom i inverterom dostupne su po cijeni između 1200-1300 eura.
Plug&play balkonski paneli u Hrvatskoj
U pitanju je, kako kažu, jedno od najpovoljnijih kompletnih plug-and-play rješenja na njemačkom tržištu, a za njega nisu potrebne dodatne dozvole, piše portal Energetika-net. Kako se pak sugerira na Ikeinoj njemačkoj web stranici, najprodavaniji je sustav s dva solarna panela pojedinačne snage 450 ili 520 vata.
To bi i u Hrvatskoj mogli koristiti vlasnici obiteljskih kuća ili, moguće, stanari višestambenih zgrada na dijelu fasade koja ne spada u pročelje, ali stvari ipak nisu baš skroz jednostavne.
Iz Zelene energetske zadruge (ZEZ) su na upit Women in Adria odgovorili da u Hrvatskoj za balkonske sustave nema iznimaka nego oni moraju slijediti “propisani proces priključenja na mrežu kao svaka druga elektrana za samoopskrbu” (i dodaju da to ulaganje čini neisplativim).
Dakle, mora se slijediti Pravila priključenja HEP ODS-a za kupce s vlastitom proizvodnjom. Kako pojašnjavaju iz ZEZ-a, ugradnja solarne elektrane na postojeći objekt u svrhu proizvodnje električne energije izvodi se bez građevinske dozvole, ali u skladu s glavnim projektom, kako predviđa Zakon o gradnji, Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima.
Pročitajte više: Planirate postaviti solarnu elektranu? Bilo bi pametno da to učinite ove godine, evo i zašto
Po kilovatu skuplje, no…
Balkonski sustavi su skuplji po kilovatu, napominju iz ZEZ-a, zbog male snage i integriranih komponenti (“plug&play”), ali su ukupno cjenovno pristupačniji.
“Balkonski sustavi su snage do 1,2 kilovata, dok su solarne elektrane za samoopskrbu u prosjeku snage 8 kilovata. S našim cijenama električne energije isplativost balkonskih sustava bi bila 10 godina ili više, dok je isplativost solarne elektrane za samoopskrbu 6 do 8 godina”, odgovorili su na naš upit.
Robinzonski ili mrežni uvjeti
Naravno, za off-grid (otočnu) solarnu elektranu nije potrebno ishoditi dozvolu od HEP ODS-a, što obuhvaća i balkonske solarne sustave, pa oni koji žive “robinzonski” mogu bez problema koristiti takva plug&play rješenja. Ako je pak objekt priključen na mrežu, može ga se koristiti za napajanje pojedinog, izoliranog potrošača, no iz Zelene energetske zadruge ističu da to zapravo nije namjena balkonskih sustava koje sada popularizira Ikea.
“Takvi sustavi priključuju se na instalacije objekta (na običnu ŠUKO utičnicu koje svi koristimo doma) i na taj način se proizvedena energija koristi za potrebe bilo kojeg potrošača u objektu”, naglašavaju u odgovoru za Women in Adria.
Očito, u Njemačkoj je to lakše izvesti (do 800 vata izlazne snage potrebna je samo registracija korisnika kod lokalnog operatera). Hoće li balkonski sustavi biti i u Hrvatskoj prepoznati i poticani iz perspektive spajanja na mrežu? U Zadruzi vjeruju da hoće, nadajući se dodatnom pojednostavljenju procedure priključenja. No, kažu, i dalje će postojati zakonska prepreka za postavljanje solarnih panela na pročelje višestambenih (i poslovnih, javnih) zgrada. To je, naime, dio Zakona o upravljanju i održavanju zgrada i izmjena koje su stupile na snagu 1. siječnja ove godine.
Foto: Pixabay, Ikea/Canva
