Ove ‘kodove’ možda koriste vaša djeca. Poduzmite ovih 7 koraka

S obzirom na sve veću popularnost serije Adolescence na Netflixu, otvara se važno pitanje sigurnosti djece i tinejdžera na internetu. Mnogi roditelji nisu svjesni da njihova djeca komuniciraju putem simbola i izraza koji mogu imati dublje, ponekad i zabrinjavajuće značenje, upozorava HAKOM.

Skrivena značenja popularnih simbola i izraza

Djeca i mladi često koriste izraze i emojije koji odraslima mogu izgledati bezazleno, no u određenim online zajednicama oni nose sasvim drugačije konotacije. Evo nekih od njih:

Red Pill (Crvena pilula) označava “viđenje istine” i često se koristi u toksičnim muškim zajednicama kako bi se opisalo “buđenje” prema navodno skrivenim istinama o ženama i društvu. Ovaj termin često je povezan s mizoginim ideologijama. Blue Pill (Plava pilula) koristi se za ljude koji su “slijepi za istinu” ili koji i dalje vjeruju u tradicionalne stavove o rodnim ulogama i odnosima.

Dinamitski emoji znači “eksplodirajuća crvena pilula” i označava osobu koja je postala radikalizirani incel. Grah je dimbol povezan s incel kulturom, ponekad korišten za ismijavanje žena. 100 emoji je povezan s tzv. “80/20 pravilom”, uvjerenjem da je 80% žena privučeno samo 20% muškaraca. Crna rupa simbolizira depresiju, beznađe ili osjećaj gubitka, često korišten u negativnim online zajednicama. Tornado označava kaos ili osjećaj preplavljenosti, ponekad korišten za izražavanje mentalnog stresa.

Žaba je povezana s alt-right i ekstremističkom meme kulturom, posebice likom Pepe the Frog, koji je postao simbol toksičnih online grupa. Orao je simbol ekstremnog nacionalizma, često korišten u desničarskim online zajednicama. Iako se često koristi kao sleng za “to je smiješno” ili “umirem od smijeha” lubanja u određenim grupama može signalizirati nihilizam ili čak samoozljeđivanje.

Također, boje srca imaju različita značenja. Crveno srce znači ljubav, ljubičasto požudu, žuto pitanje “Jesi li zainteresiran/a?”, ružičasto “Zainteresiran/a, ali ne za seks” te narančasto “Bit ćeš u redu”.


Pročitajte više: Zašto svi ovih dana pričaju o seriji Adolescence?


Što roditelji mogu učiniti?

Kako bi zaštitili svoju djecu na internetu, roditelji mogu poduzeti nekoliko ključnih koraka:

  1. Budite znatiželjni, ne sukobljavajte se – Postavljajte otvorena pitanja poput: “Čuo/la sam da neki emojiji imaju različita značenja. Jesi li čuo/la za to?” Održavajte razgovor laganim i nenametljivim.
  2. Stvorite zonu bez osude – Ako se dijete boji kazne zbog iskrenosti, neće se otvoriti. Jasno im dajte do znanja da ste tu kako biste ih slušali, a ne osuđivali.
  3. Dekodirajte zajedno – Pitajte dijete da vam objasni svoj digitalni svijet: što različiti simboli znače i koga prate? Umjesto pretpostavki, postavljajte pitanja.
  4. Podučavajte kritičko razmišljanje – Pomozite djeci da preispitaju online sadržaj. Pitajte ih: “Zašto misliš da neke grupe promoviraju ovu ideju? Tko od toga ima koristi?” Naoružajte ih pitanjima, a ne samo pravilima.
  5. Pratite bez špijuniranja – Otvoreni razgovori učinkovitiji su od tajnog nadzora. Normalizirajte provjeravanje njihovih online prostora kao dio roditeljstva, a ne kao kriznu mjeru.
  6. Budite iskreni o manipulaciji – Objasnite kako toksične online grupe privlače mlade ljude stvaranjem osjećaja posebnosti i ekskluzivnosti.
  7. Izgradite njihovo samopouzdanje izvan interneta – Djeca koja se osjećaju cijenjeno i sigurno u stvarnom svijetu manje će tražiti potvrdu u opasnim online zajednicama.

U današnjem digitalnom dobu, poznavanje jezika interneta ključno je za sigurnost djece i tinejdžera. Roditelji imaju odgovornost informirati se, razgovarati s djecom i educirati ih o potencijalnim opasnostima kako bi im pomogli u donošenju zdravih odluka online.

Foto: Canva / Netflix

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Slažete li se da kupovina na samoposlužnim blagajnama treba biti uz...

Hrvatski potrošači pokrenuli su zanimljivu inicijativu na stranicama Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, a povod su sve češće samoposlužne blagajne. Prema...
- Advertisment -