Pitanje nedostatka medicinskih stručnjaka problem je s kojim se Hrvatska suočava već dugi niz godina, osobito u svjetlu emigracije i boljih prilika koje liječnici i medicinske sestre mogu dobiti u drugim zemljama. Veće plaće, bolji uvjeti rada i manja opterećenost poslom među glavnim su razlozima koje obično navode oni koji rade u drugim državama.
Prema službenim podacima Ministarstva zdravstva, Hrvatska trenutačno ima oko 3,5 do 3,8 liječnika na 1000 stanovnika, odnosno oko 401 liječnika na 100.000 stanovnika.
„To je vrlo blizu prosjeka Europske unije (414). Stoga je ukupni broj liječnika na nacionalnoj razini zadovoljavajući, ali je izražen deficit u pojedinim specijalizacijama te neravnomjerna raspoređenost kadra“, kažu iz Ministarstva zdravstva za Women in Adria.
Ističu da su najveće izazove uočili u obiteljskoj medicini, hitnoj medicini, pedijatriji, psihijatriji, kardiologiji, kliničkoj radiologiji te ginekologiji i opstetriciji.
HLK: „Prekovremeni sati pokazuju da nedostaje 1500 liječnika“
Međutim, u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) nisu optimistični te ističu da statistika može zavarati ako se brojevi na stave u odgovarajući kontekst.
„Činjenica je da je ukupni broj stanovnika u Hrvatskoj malo pao, ali je skoro četvrtina stanovništva starija od 65 godina. To su ljudi koji najviše trebaju zdravstvenu skrb. Pored toga, pretrage i medicinski postupci su sve sofisticiraniji i složeniji i sve ih je više“, naglašavaju iz HLK ističući da će bez značajnijih organizacijskih, financijskih i kadrovskih promjena zdravstveni sustav postati sve nedostupniji.
Pritom napominju da su bolnički liječnici posebno opterećeni.
„Već godinama bolnički liječnici u Hrvatskoj odrađuju oko tri milijuna prekovremenih sati na godinu. Procjena je da Hrvatskoj prema tom broju prekovremenih sati nedostaje oko 1500 bolničkih liječnika i nekoliko tisuća medicinskih sestara. Što se tiče primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj nedostaje trenutačno 295 liječnika obiteljske medicine, 106 primarnih ginekologa i primarnih pedijatara“, specificirali su iz HLK-a, čiji je predsjednik doc. dr. sc. Krešimir Luetić, dr. med.
Kvaliteta usluge ne pati zbog tog nedostatka, ističu iz Komore, ali se on osjeti kroz dugačke liste čekanja.
Pročitajte više: Alarmantan izvještaj: Većina novih liječnika školovana u inozemstvu, poseban problem je istočna Europa
Razlike od županije do županije
U Hrvatskoj liječničkoj komori napominju da situacija nije ista u svim županijama te kroz svoje statistike bilježe odstupanja.
„U primarnoj zdravstvenoj zaštiti više od 20 posto liječnika obiteljske medicine nedostaje u Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Istarskoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji“, kažu iz HLK- a.
„Više do 40 posto primarnih ginekologa nedostaje u Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Međimurskoj, Šibensko-kninskoj, Varaždinskoj i Virovitičko-podravskoj županiji“, nastavljaju iz HLK-a ističući kako je slična situacija i kad je riječ o pedijatrima kojih više od 40 posto nedostaje u Brodsko-posavskoj, Ličko-senjskoj, Međimurskoj, Sisačko-moslavačkoj, Šibensko-kninskoj, Varaždinskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Uvoz stranih specijalista
Iako je mnogim granama uvoz strane radne snage u usponu, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova koje su pripremili za Women in Adria, broj izdanih radnih dozvola u medicinskim strukama manji je nego prošle godine.
Tako je lani u Hrvatskoj izdano 52 radne dozvole za zanimanje liječnika, a ove godine ih je 37. Njegovatelja je lani bilo 427, a ove godine 321, medicinskih sestara je bilo 13 za razliku od samo tri u ovoj godini, a medicinskih tehničara je lani bilo četiri, dok ih je ove godine osam.
„U Hrvatskoj u zdravstvenom sustavu radi 85 liječnika s licencom koji su diplomirali na fakultetima izvan Hrvatske i koji su istovremeno i strani državljani. Njih 38 posto radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, 52 posto u bolničkom sustavu, a ostali u zdravstvenim zavodima. Najviše ih radi na području Grada Zagreba tj. skoro svaki treći inozemni liječnik radi u Zagrebu“, objasnili su u HLK dodajući kako su petorica državljani neke od članica EU, dok su ostali iz trećih zemalja.
„Ako se gleda struktura država čije državljanstvo ovi liječnici imaju, 26 posto ih je iz BiH, 25 posto iz Sjeverne Makedonije te po 14 posto iz Srbije i iz Ukrajine“, kažu u HLK ističući da strani liječnici osim svih nužnih provjera moraju dokazati i poznavanje hrvatskog jezika na razini B2.
Ministarstvo planira nove specijalizacije
Svjesni deficita, u Ministarstvu zdravstva stoga ne vide rješenje u uvozu stranih specijalista nego u povećanom broju specijalizacija za domaće mlade stručnjake.
„Nacionalni plan specijalizacija 2025.–2029., koji je upućen u javno savjetovanje, predviđa nekoliko tisuća novih specijalizacija, od čega više od tisuću u domovima zdravlja, s posebnim naglaskom na obiteljsku medicinu. Dodatno, već je završeno ili je u tijeku 711 specijalizacija, od kojih se 346 odnosi upravo na obiteljsku medicinu, a financirane su sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Europskog socijalnog fonda i državnog proračuna“, kažu u Ministarstvu zdravstva te navode kako su već pokrenuli druge mjere za koje vjeruju da će uroditi plodom.
„Povećane su plaće liječnika i medicinskih sestara, svjedočimo nizu primjera lokalnih zajednica koje osiguravaju mjere za privlačenje zdravstvenog kadra na svom području, razvijaju se i uvode novi organizacijski modeli te se kontinuirano ulaže u poboljšanje uvjeta rada“, poručuju iz Ministarstva zdravstva.
Foto: Freepik, vlada.hr, HLK, Canva
