Novi Zakon o strancima stupio je na snagu od 15. ožujka, a u proteklih mjesec dana primjene tog zakona pojavili su se brojni problemi s kojima su se suočili poslodavci i agencije za zapošljavanje. Turizam kao najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj trenutno je najizloženija.
Poduzetnici i poslodavci u turizmu čak govore o propasti sezone jer zbog novog Zakona o strancima neće imati dovoljno radnika budući da je novi zakon omeo dolazak strane radne snage na jadransku obalu. Dugoročno, utjecat će i na građevinu, također među najvažnijim gospodarskim granama, a onda će posljedice osjetiti i cjelokupno gospodarstvo u Hrvatskoj. Inače, oko 10 posto zaposlenih u Hrvatskoj čine strani radnici.
Kaotično zapošljavanje stranih radnika
Manuela Vukelić, direktorica agencije Job Hunter pozdravlja dobru namjeru Zakona, ali upozorava na slabosti koje treba što prije popraviti. Ima primjedbi zbog nepripremljenosti sustava, kadrovski i tehnički, kao i zbog izostanka pravilnika, pa je situacija na terenu kaotična. Tako se događa da službenici koji odlučuju o izdavanju radnih dozvola odredbe zakona tumače različito, a u neki su problem riješili tako da privremeno ne izdaju radne dozvole.
„Poslodavci ne mogu zaposliti strance, a domaćih radnika na tržištu jednostavno nema dovoljno“, kaže Manuela Vukelić i dodaje: „Mjesec dana prije početka turističke sezone, stupanjem na snagu novog Zakona o strancima, država je poručila poslodavcima da pažljivo planiraju kadrove i krenu na vrijeme. Vremena već tada nije bilo jer su pripreme za novu sezonu počele po starom Zakonu. O tim zahtjevima za stranom radnom snagom odlučivalo se po novom Zakonu koji je postrožio uvjete. Sporna je nova odredba koja propisuje da stranog radnika ne može zaposliti obrtnik, tvrtka koja nije imala mjesečni promet od 10.000 eura u zadnjih šest mjeseci. To je nespojivo sa sezonskim karakterom turističke djelatnosti“, naglašava.
Pročitajte više: Priličan fijasko: Država sufinancira učenje hrvatskog za strane radnike, a vaučere jedva da tko koristi
Problemi zbog kriterija prometa od 10.000 eura
Podsjetimo, sada je propisan kriterij prometa od 10.000 eura mjesečno u zadnjih šest mjeseci za tvrtke te 15.000 eura kumulativno za obrte, kao uvjet za pozitivno mišljenje HZZ-a za zapošljavanje potrebnih stranih radnika. Osim toga, poslodavac mora imati barem jednog zaposlenika na neodređeno vrijeme koji je u radnom odnosu najmanje godinu dana.
Problem je najizraženiji kod sezonskih poduzetnika, kao što su vlasnici slastičarni, praonica rublja, servisa za čišćenje, apartmana, restorana i građevinskih obrta. Naime, zbog sezonalnosti svog poslovanja, oni teško ili uopće ne mogu ispuniti uvjet o prometu koji se očekuje u zimskim mjesecima. Direktorica jedne od vodećih hrvatskih agencija za ustupanje i zapošljavanje radnika dodaje kako je rezultat te odredbe da su deseci poslovnih subjekata u turizmu ovih dana dobili odbijenice za radne dozvole sezonaca.
„To se događa nekoliko dana prije Uskrsa, kada zapravo počinje sezonski rad u turizmu otvaranjem kafića, restorana, hotela. Poslodavci su ostali bez novih radnika, ali i dijelom bez stalnih sezonskih radnika. Uložili su u pripremu sezone, ekipirali se. Sada ostaju bez radnika te postavljaju pitanje – kako smo mogli u zimskim mjesecima, kad ne radimo, ostvariti mjesečni promet od 10.000 eura?“, kaže Manuela Vukelić.
Pretpostavlja da će neki poslodavci sada vjerojatno pribjeći zapošljavanju na crno, a u sve će se uključiti i agencije čija je zakonitost poslovanja upitna. Umjesto da riješi probleme u dovođenju strane radne snage, novi zakon će, lako moguće, postići upravo suprotno.
Zakonski rok je 15 dana, ali…
Ona dodaje da čak i kada poslodavci sve naprave prema Zakonu i pravilnicima često dobiju odbijenicu jer pojedine policijske uprave ne izdaju radne dozvole ili traže papire koji nigdje nisu propisani i odugovlače izdavanje radnih dozvola, a da za to nemaju opravdan i smislen razlog. „Zakonski rok od predanog zahtjeva do izdavanja rješenja je 15 dana u kojem država treba odobriti ili odbiti zahtjev za izdravanje radne dozvole. To se nikad ne dogodi, a poslodavci su posebno ogorčeni što ne dobiju odgovor na pitanje zašto, ili kada će odluka biti donesena“, napominje.
Ukazuje da se poslodavci spremaju za upravno-pravne sporove s državom ako strane radnike ne dobiju na vrijeme jer su uložili znatna sredstva u pripremu sezone. „Oglasi za domaćom radnom snagu su vani, ali rijetko tko se javlja. Ako se netko i javi, uvjeti su neprihvatljivi za većinu poslodavaca“, ističe Vukelić.
Nije regulirano pitanje otvaranja i kvalitete agencija za zapošljavanje
Dodaje kako je ugrožena i namjera novog zakona da dovede u red poslovanje agencija za zapošljavanje radnika: „Sada se događa da će najviše ispaštati agencije koje su svoje poslovanje uskladile s novim zakonom. I dalje nije regulirano pitanje otvaranja i kvalitete agencija za zapošljavanje na tržištu”, napominje. „Agencije za zapošljavanje otvaraju se preko noći i one remete cijeli proces i nastojanja države da se poboljša kvaliteta radne snage u Hrvatskoj. Većina agencija je osnovana samo da bi dovela radnu snagu, a ne da bi poboljšala gospodarstvo i olakšala rad na tržištu rada“, upozorava.
Kao negativne promjene po novom zakonu izdvaja velike administrativne obaveze koje će produžiti i znatno poskupjeti već dodatno dugačak i skup postupak izdavanja radnih dozvola i samog zapošljavanja. Među novostima je i izdavanje zadužnica za sve strane radnike u viznom režimu, instrumenta za sprečavanje negativnih pojava.
„Što se tiče zadužnica, osobno ne znam još uvijek kako će to funkcionirati u praksi, ali smatram da ozbiljan poslodavac ne bi trebao imati problema s time, ako doista želi dovesti stranca. Ako poslodavac izda zadužnicu za jednog radnika, a taj ne dođe, ja vjerujem da će ta zadužnica vrijediti za nekog drugog stranca“, navodi direktorica Job Huntera.
Foto: Privatna arhiva/Canva
