Suvremeno društvo okruženo je viškom namirnica, nezamislivim izborom i mogućnostima koje premašuju sve što su naši preci imali na raspolaganju, ali često zanemarujemo četiri osnovna stupa metaboličkog zdravlja koja su ključna ne samo za život u sadašnjem trenutku, nego za općenito stanje organizma do kraja života.
“Za metaboličko zdravlje i dugovječnost ključni su aktivnost, prehrana, upravljanje stresom i odmor. To su četiri temeljna stupa i teško je očekivati da će netko tko nema uredna sva četiri elementa imati značajne izglede za dugovječnost. Kod mnogih danas postoji veliki disbalans u sva četiri područja, a kad govorimo prehrani, velika je energetska gustoća uz istovremeno nutritivno siromaštvo namirnica koje konzumiramo. Moderna prehrana stoga je jedan od glavnih uzroka pandemije nezaraznih metaboličkih bolesti”, rekao je dr. sc. Sebastijan Orlić, inženjer kemije u području biotehnologije, instruktor fitnesa i certificirani exercise nutrition coach.
Tjelesna masnoća je podloga za upalne procese
Naš je sugovornik istaknuo kako se okruženje u kojem čovjek radi i djeluje značajno promijenilo u odnosu na prošlost, no genetska slika se nije stigla dovoljno brzo prilagoditi tim promjenama. S druge strane, svakodnevna konzumacija prevelike količine energije utječe nepovoljno na sastav tijela.
“Raste postotak tjelesne masnoće koja je inkubator upalnih procesa, a oni su u podlozi svake nezarazne upalne bolesti kao što su dijabetes, karcinomi, masna jetra, hipertenzija, metabolički sindrom, neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove bolesti pa čak i depresija. Dokazano je kod svih ovih bolesti da su povezane s lošim životnim stilom kojem je prehrana glavni parametar. Dakako, nije problem u hrani poput burgera ili cole, nego u činjenici da je konzumiramo u prevelikim količinama”, upozorio je dr. Orlić i nastavio da su takva jela obično obogaćena dodanim količinama soli, masnoća, šećera i ugljikohidrata.
Pročitajte više: Kad metabolizam uspori: 5 namirnica koje trebaju jesti žene starije od 40
Problem dijetnog mentaliteta
U prilog svemu govori i činjenica da su Hrvati među najdebljim europskim nacijama, a posebno je poražavajuće da imamo oko 35 posto djece u dobi do 13 godina koja se bore s viškom kilograma.
“Mislim da dio uzroka leži u činjenici kako u Hrvatskoj vlada dijetni mentalitet u kojem ljudi stalno pokušavaju nekim dijetama skinuti višak kila, no kako dijete nisu efikasan način gubitka kilograma, na duge staze u konačnici završe s još većim brojem na vagi. Kroz tradiciju i mentalitet nekako smo stekli predispozicije zbog kojih smo ponijeli tu titulu najgorih u Europi, što je posebno poražavajuće kad su u pitanju djeca koja se ne kreću dovoljno i nemaju uravnoteženu prehranu. Moderan stil života prvi put u povijesti stvorio je generaciju koja će živjeti kraće od roditelja”, upozorava dr. Orlić ističući kako prekomjerna tjelesna težina u djetinjstvu dramatično pogoršava izglede za zdravlje i dugovječnost.
Veća je vjerojatnost da će se kod takve djece ranije pojaviti nezarazne kronične bolesti, a to značajno narušava kvalitetu života.
“Zbog svega toga važno je promijeniti nešto i potaknuti promjene. Ljudi moraju individualno, kod kuće, prekinuti začarani krug. To ne mogu očekivati od sustava ni od marketinga kojem je cilj prodati još više procesiran brze hrane. Tek kada promjena krene od njih samih, mogu očekivati rezultate”, zaključio je dr. Orlić.
Foto: Privatna arhiva, Canva
