Nema šanse da ovo prođe, nije dovoljno inovativno.” To je najčešća rečenica koju čujem kada poduzetnice razmatraju prijavu na EU natječaj. Slijedi uzdah, često i povlačenje, dok projekt, koji ima potencijal, ostaje u ladici. Ali evo male istine: EU projekt ne mora promijeniti svijet. Mora promijeniti nešto važno u vašem poslovanju, zajednici ili industriji.
Što znači da je nešto “inovativno”?
Inovacija ne mora biti tehnološki izum, svjetska premijera ili rješenje koje još nitko nikada nije vidio. Inovacija je često kontekstualna. To znači da ideja može postojati u Švedskoj ili Sloveniji, ali ako je nova za vašu tvrtku, vašu regiju, vašu ciljnu skupinu – ona je inovacija. Zamislite primjer: lokalna udruga želi uvesti digitalni alat za savjetovanje korisnika. Slični alati postoje, ali ne i kod njih. Ako taj alat povećava dostupnost usluge i mjeri učinak, EU logika to prepoznaje kao novitet. Jer – ima smisla.
Pročitajte više: Zašto obrtnici i mikro poduzetnici teško dolaze do EU fondova? U HOK-u imaju analizu i 6 preporuka
Smislenost počinje s pitanjem: zašto?
Pisanje projekta ne počinje pitanjem “što mogu dobiti”, već problemom koji želite riješiti. Primjerice: ako vodite malu proizvodnju i znate da gubite vrijeme zbog zastarjele opreme, problem je jasan: neučinkovitost. Tada razmišljate: Što želim promijeniti? Kako izgleda željeno stanje? Koji je alat, proces ili znanje koje će mi pomoći da to ostvarim?
Ako odgovor uključuje novi stroj, edukaciju tima, digitalnu platformu ili obnovu prostora onda to postaje dio vašeg projekta. Ne zato što je “zgodno”, nego jer ima svrhu. Upravo tu svrhu evaluatori traže. Ne projekt zbog projekta, nego projekt koji odgovara ne neku stvarnu, već prepoznatu potrebu.
Kako prepoznati da (ne)ćete proći?
Odličan projekt ne mora biti najskuplji ni najspektakularniji. Mora biti logičan, izvediv i vezan uz uvjete poziva. Ovo su pitanja koja si vrijedi postaviti prije prve rečenice: Rješava li moj projekt konkretan problem ili je “pro forma” prijava? Mogu li provesti sve što pišem kad projekt zapravo krene? Je li ono što nudim usklađeno s ciljevima natječaja? Imam li tim i vrijeme da to stvarno izvedem? I najvažnije: Jesam li ja spremna biti nositeljica promjene koju predlažem?
Papir (ni)je sve i zašto mnogi zapnu tek kad projekt krene
Jedan od najvećih izazova nije sama prijava, nego provedba. U prijavama često čitamo ambiciozne, optimistične planove. Sve je moguće, sve ide glatko. No kad krene realizacija, bez dobro postavljenih temelja, projekt se pretvara u stres. Zašto? Jer nije bilo stvarne pripreme niti razmišljanja o vođenju, rokovima, kapacitetima. Zato, ako želite ući u projekt, držite ciljeve na zemlji. Ne morate mijenjati svijet ali možete napraviti razliku u svojoj zajednici, industriji ili poslovanju.
EU projekt nije nagrada. On je alat. EU sredstva nisu besplatni novac ni “prilika koja se ne propušta”. Ona su sredstvo za realizaciju stvarne potrebe. I zato sve počinje problemom, a ne natječajem. Kada znate što želite riješiti (i znate zašto) onda pišete projekt koji ima glavu, rep i svrhu. I takvi projekti najčešće prođu. Jer imaju smisla.
Autorica teksta: Tereza Begović Gudelj, stručnjakinja za pripremu i provedbu EU projekata, obrt Azeret
Foto: Privatna arhiva, Pixabay/Canva
