Na današnji dan: Prva žena autom prošla SAD, rođena nobelovka, umrla kandidatkinja za predsjednicu

Kad je Zagrepčanka Alma Bailley davne 1914. godine kao prva Hrvatica položila vozački ispit, izazvala je javnu sablazan. Bilo je to svega pet godina nakon što je Amerikanka Alice Huyler Ramsey na današnji dan 1909. godine krenula na putovanje života dugačko 6,100 kilometara od New Yorka do San Francisca. Vozila je zeleni četverocilindrični automobil Maxwell DA s 30 konjskih snaga, a putovanje je trajalo 59 dana. Kućanica i majka dvoje djece, Ramsey tad je imala svega 22 godine. Već je ranije sudjelovala u lokanim automobilističkim utrkama, a na vožnju se odvažila kako bi pokazala da su žene jednako sposobne kao i muškarci kad je riječ o upravljanju vozilima. Umrla je 1983. u dobi od 96 godina.   

Htjela je biti prva američka predsjednica

Američka aktivistica za ženska prava i reformu rada Victoria Claflin Woodhull preminula je 9. lipnja 1927. godine ušavši u povijesne knjige kao prva žena koja se kandidirala na predsjedničkim izborima. Njezina zanimljiva i dinamična biografija opisuje život progresivne žene koja je živjela ispred svojeg vremena.

Pridružila se spiritualističkom pokretu 1870.-ih te se obogatila, a potom je sa sestrom Tennessee Claflin bila prva žena koja je upravljala brokerskom tvrtkom na Wall Streetu. Bile su među prvim ženama koje su osnovale novine u SAD-u, Woodhull & Claflin’s Weekly, koje su počele izlaziti 1870. godine. Victoria se dvije godine poslije kandidirala za predsjednicu. Uoči izbora uhitili su je pod optužbom za izdavanje ‘opscenih novina’ te je u zatvoru provela dva mjeseca. To je izazvalo velik skandal, a na izborima je osvojila zanemariv broj glasova. Kandidirala se još dvaput, ali neuspješno.


Pročitajte više: Na današnji dan: Patentirano električno glačalo, časna sestra IT doktorica, rođena mama APGAR testa


Bertha je prva dobila Nobelovu nagradu za mir

Austrijska književnica Bertha von Suttner rodila se na današnji dan 1843. godine. Među prvim je mirovnim aktivisticama u svijetu te je 1891. godine osnovala austrijsko Društvo prijatelja mira koje od 1964. godine nosi njezino prezime.

Ona je prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu za mir 1905. godine i druga žena s tom nagradom uopće, nakon Marie Curie, koja je dobila nagradu za fiziku 1903. godine. Bila je dobra prijateljica Alfreda Nobela, a navodno je zahvaljujući njezinom radu i utjecaju on u svojoj oporuci uključio utemeljenje nagrade za mir. Prije udaje za Arthura Gundaccar von Suttnera, kratko je radila kao Nobelova tajnica u Parizu 1876. godine. Ostali su dobri prijatelji često raspravljajući o međunarodnim sukobima i miru. Preminula je u Beču 1914., u dobi od 71 godine.

Foto: Wikimedia Commons, Canva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -