Još su drevni Kinezi koristili velike zagrijane metalne ploče za glačanje odjeće, a preko Rimljana i srednjovjekovnih kovača ljudi su koristili razne materijale u borbi protiv gužvanja tekstila. Sve se promijenilo na današnji dan 1882. godine kad je Amerikanac Henry W. Seely patentirao prvo električno glačalo. Težilo je skoro sedam kilograma i nije se činilo da ima perspektivu. Međutim, daljnjim usavršavanjem koje je potrajalo sljedećih desetak godina, a u kućanstva su stigla prva glačala s regulacijom topline. Tijekom 1950-ih električna glačala postala su ključan dio kućanstva.
Časna sestra bila je prva doktorica informatičkih znanosti
Žene su dale značajan doprinos na području razvoja informatičkih znanosti, a prva među njima koja se izborila za titulu doktorice znanosti bila je američka časna sestra Mary Kenneth Keller. Istraživala je informatiku na koledžu Clarke koji je u to vrijeme bio među najcjenjenijima u SAD-u s reputacijom ustanove u kojoj su mogli učiti i raditi samo muškarci. Sestra Mary kao prva žena u SAD-u kojoj je to pošlo za rukom, primila je doktorat iz područja računalnih znanosti 7. lipnja 1965. godine. Osnovala je i dvadeset godina upravljala odjelom informatike na istom koledžu. Umrla je u siječnju 1985. godine u dobi od 71 godine.
Pročitajte više: Na današnji dan: Prva programerka, pravo glasa za žene i prvi tekst autorice Čiča Tomine kolibe
Rodila se liječnica koja je smislila APGAR indeks
Američka liječnica Virginia Apgar, anesteziologinja i pedijatrica te jedna od utemeljiteljica neonatologije, u svijetu je postala poznata jer je 1952. godine razvila jedinstven sustav procjene vrijednosti novorođenčeta, tzv. APGAR indeks. Vitalnost novorođenčeta kroz APGAR indeks procjenjuje se medicinskim kriterijima kao što su frekvencija srca, refleksna podražljivost, boja kože, mišićni tonus i disanje. Taj alat liječnicima pomaže u procjeni treba li tek rođenom djetetu pružiti hitnu medicinsku pomoć.
Foto: Clarke University, StockCake/AI, Freepik, Canva
