U Salima na Dugom otoku, u tvorničkom pogonu usred studenog, book&zvook je otvorio ovogodišnji sajam audioknjiga. Ako vam se na prvu čini neobičnim, to je i bila namjera. Ideja je bila pokazati da knjiga može stići ondje gdje rijetko dolazi – u tvornicu, među radnike, otočane koji žive izdvojeno, izvan glavnih kulturnih tokova.
Sajam Audioliber u tvornici
Upravo zato prva stanica Audiolibera ni ove godine nije bila velesajamska hala ni konferencijska dvorana, nego pogon tvornice ribljih konzervi Mardešić. Radnici su nakratko zastali, začuđeni i nasmijani, dok pisac Damir Karakaš i glumac Nikša Marinović svirkom na harmonici i gitari otvarali ovaj neobični kulturni događaj. “Svirao sam im ličkokolo”, rekao je Krakaš, “svidjelo im se, čak su i zaplesali, to je očito univerzalni ritam.” U tom kratkom susretu audioknjiga je našla publiku kakvu obično ne viđa. A publika je reagirala neočekivano srdačno: pljeskom, smijehom, spontanom pjesmom i plesom.
Audioliber, sajam najvećeg domaćeg izdavača audioknjiga svake godine traži novu „obalu“. Lani je otvoren u zagrebačkom tramvaju broj 14, što je simbolično ukazalo na praktičnost audioknjige u dnevnim putovanjima i čekanjima prometnih zastoja. Ove godine u pogonu tvornice prvi hrvatski audioizdavač sugerira da kultura može i mora biti dostupna svima: onima koji rade na traci otočke tvornice ili putuju praznim brodom. Dostupnost kulture danas nije ni privilegij ni milost, nego pravo, jer tehnologija može premostiti i fizičku i jezičnu odaljenost.
Pročitajte više: Audio knjiga koja podiže ljestvicu: “Slučaj vlastite pogibelji” Kristiana Novaka
Engleske verzije hrvatskih pisaca za strane radnike
Posebnu dimenziju priči daje činjenica da u tvornici radi veliki broj stranih radnika. U trenutku kada je trebalo prevesti program na engleski jezik, postalo je jasno da audioknjiga, kao digitalni medij, ima moć pomiriti razlike. Zato su uz domaće hitove, poput Karakaševe Proslave ili Pavičićevih Žigica, radnici na poklon dobili i engleske verzije hrvatskih pisaca, one iste koje book&zvook distribuira na globalno tržište. Njihove rekacije najiskreniji su podsjetnik ispravnosti odluke da sajam otvorimo u Salima. „Ovdje rade ljude s raznih strana svijeta, iz Nepala, iz Ukrajine, s Filipina… Njihov doček rasparao mi je srce! Donijeli ste im kulturu, ono što je potrebno svakom čovjeku“, rekao je legendarni voditelj kultne saljske knjižnice Ante Mihić koji plijeni svojim entuzijazmom i vedrinom.
Taj neočekivani susret kulture i industrije otkrio je nešto važno: audioknjige nisu samo forma čitanja, nego i oblik mentalne podrške. Osjećaj slobode i predah koji ne zaustavlja rad, a može ga učiniti lakšim, ritual koji smanjuje monotoniju i pomaže koncentraciji. Upravo zato book&zvook ove godine šalje posebnu poruku poslodavcima: darujte vrijeme za slušanje radnicima koji rade repetitivne ili poslove visoke rutine, a male vidljivosti, omogućiti im audioknjigu znači s malo učiniti mnogo. To je odmor koji ne ometa rad, a obogaćuje um.
Mijenjanje percepcije audioknjige
Iza dobre atmosfere i neobičnosti postoji i tihi strateški cilj audioizdavača: mijenjati percepciju audioknjige u Hrvatskoj, otvoriti je novim publikama i pokazati da digitalna književnost može biti alat za inkluziju, obrazovanje i dobrobit na radnom mjestu. Audioliber sada seli iz Sali u digitalni prostor, kroz klupska slušanja, popuste i nove naslove, no prizor tvornice koja nakratko postaje književna pozornica ostat će njegov zaštitni znak. Jer, kako ovogodišnji slogan manifestacije kaže, Dobra knjiga daleko se čuje.
Piše: Ljubica Letinić, book&zvook
Foto: book&zvook
