Vjerojatno ste primijetili da se u zadnje vrijeme sve više govori o izdacima za obranu, kao i da se najavljuje njihov dalji rast zbog obveza članstva Hrvatske u NATO-u, promijenjene geopolitičke situacije u svijetu i sigurnosnih izazova.
NATO: 5 posto BDP-a za obranu?
Trenutno vrijedi dogovor da članice Saveza ulažu najmanje dva posto svog BDP-a u tu svrhu, a na idućem summitu u lipnju će se vjerojatno odlučivati o tome da se ta izdvajanja u idućem desetljeću podignu na čak pet posto BDP-a.
No, postavlja se pitanje li to realno, odnosno – što bi takva matematike značila u hrvatskom kontekstu. Sada smo jedva dosegli ulaganja od dva posto BDP-a za obranu.
Pročitajte više: Vojni rok: U skandinavskim zemljama obveznice su i žene, no Hrvatska to ne predviđa
U R&D ulažemo tek 1,4 posto BDP-a, manje od EU prosjeka
Kao prvo, poslužimo se jednom malom usporedbom: za istraživanje i razvoj (R&D) izdvajamo skromnih 1,4 posto BDP-a. Prema podacima DZS-a za 2023. godinu, za istraživačko-razvojnu djelatnost je bila utrošena 1,1 milijarda eura (pri čemu je najviše utrošeno u poslovnom sektoru, dakle to je u manjem dijelu ulaganje države). To je, naravno, daleko manje od prosjeka EU-a koji iznosi 2,3 posto BDP-a, a Švedska ulaže oko 3,5 posto.
Kako je nedavno komentirao predsjednik države Zoran Milanović, ako NATO donese odluku o povećanju ulaganja za obranu na pet posto, Hrvatska se sigurno tome neće protiviti, ali on smatra da naša država to neće biti u stanju provesti. Kako kaže, to je previše, a s time se teško ne složiti.
Milanović: “To je pet milijardi eura”
“Trenutno trošimo manje od dva posto. A dva posto je trenutno dvije milijarde dolara. A sad pazite što je pet posto, to je pet milijardi jer, prema zadnjim podacima, naš ukupni nominalni BDP je praktički 100 milijardi dolara”, izjavio je.
Ministar obrane Ivan Anušić pak kaže da je Hrvatska spremna do 2030. godine doći do tri posto ukupnog izdvajanja za modernizaciju, opremanje i naoružavanje. Pretpostavlja, kako je iznio u nedavnom javnom istupu, da će dogovor saveznika značiti da NATO članice izdvajaju 3,5 posto za modernizaciju, naoružavanje i opremanje, dok bi se 1,5 posto investiralo u infrastrukturu koja je izravno povezana sa sigurnošću (to bi uključivalo, rekao je, zračne luke, koridore, granične barijere i sigurnosne sustave koji se postavljaju na granice vezane oko migracije, civilnu zaštitu i policiju).
Anušić: “Obrana je prioritet, o tome nema diskusije”
On smatra, naravno, da oko ulaganja u obranu nema dvojbi i da je to prioritet “kao i u svim drugim zemljama EU-a, i tu se nema o čemu diskutirati” (Lider, intervju).
No, koliko god to bilo važno, zabrinjavajuće zvuči stav da se nema o čemu diskutirati. K tome, jasno je da će provedba značiti da se u nešto drugo ulaže – manje. Što će to biti, to bi valjda trebalo prodiskutirati i to što prije.
Foto: MORH
