Kad se govori o rodnoj nejednakosti, većina ljudi prvo pomisli na razlike u plaćama ili zaposlenosti. No, postoji još jedan oblik rada koji se rijetko spominje, a itekako oblikuje živote milijuna žena – neplaćeni rad. Pod tim pojmom podrazumijevaju se sve aktivnosti koje su nužne za funkcioniranje kućanstva i društva, ali za njih ne postoji financijska naknada. To uključuje kuhanje, čišćenje i pranje kod kuće, brigu o djeci i starijima, kao i obavljanje svakodnevnih obaveza poput kupovine.
Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (Organisation for Economic Co-operation and Development, OECD), upravo na te poslove žene u prosjeku potroše gotovo dvostruko više vremena od muškaraca.
Rodna nejednakost i u kućanstvu
Rodna nejednakost u gospodarstvu očita je diljem Europe, piše Euronews, od zapošljavanja i sudjelovanja na tržištu rada do razlike u plaćama. No, jedan od glavnih pokretača ove nejednakosti je upravo neplaćeni rad.
U 23 europske zemlje, žene rade čak 86 posto više neplaćenog rada nego muškarci – 262 minute dnevno, dok muškarci na iste obaveze potroše 141 minutu. To znači da žene svaki dan provedu u prosjeku dva sata dulje u poslovima koji nisu plaćeni.
Pročitajte više: Svaka žena treba financijsku zaštitu: Ušteđevina koja pokriva godinu dana osnovnih životnih troškova
Najmanji jaz u Švedskoj, najveći u Turskoj
Rodni jaz u neplaćenom radu varira ovisno o državi. Najmanje razlike bilježi Švedska, gdje žene dnevno obave samo 29 posto više neplaćenog rada nego muškarci – 220 minuta naspram 171 minute. Švedska bilježi i najniže ukupno vrijeme koje žene provode u neplaćenom radu.
Na suprotnom kraju nalazi se Turska, s ogromnih 349 posto razlike – ondje žene obave čak 3,5 puta više neplaćenog rada od muškaraca. Slijede Portugal (242 posto), Grčka (173 posto) i Italija (134 posto). Španjolska također bilježi visoku stopu – žene rade gotovo dvostruko više od muškaraca.
Nordijske zemlje predvode u smanjenju razlika
Uz Švedsku, i ostale nordijske zemlje – Danska (31 posto), Norveška (35 posto) i Finska (50 posto) – bilježe najmanje rodne razlike. Nasuprot njima, južnoeuropske zemlje i Turska pokazuju da društvene norme, niska dostupnost javnih usluga te tradicionalne uloge žena značajno utječu na raspodjelu kućanskih poslova.
Prema OECD-u, neplaćeni rad često djeluje kao prepreka plaćenom radu i sudjelovanju žena na tržištu rada. Ne iznenađuje da upravo zemlje s najvećim razlikama imaju i najniže stope radne participacije žena – Turska (37 posto), Italija (42 posto) i Grčka (45 posto), u usporedbi s prosjekom EU-a od 53 posto.
Teret skrbi i društvene norme
OECD naglašava da su ključni uzroci rodne nejednakosti – norme i stereotipi – usađeni već od djetinjstva. Kako bi se razlike smanjile, potrebne su koordinirane mjere na razini država i EU-a.
Kako objašnjava Dorothea Schmidt-Klau iz Međunarodne organizacije rada (ILO), dva su ključna razloga zašto žene u Turskoj i Italiji bilježe najveći udio osoba „dostupnih za rad, ali ne traže zaposlenje“ – briga o obitelji i društvene norme.
Koliko sati žene troše na neplaćeni rad?
Žene u Portugalu (328 minuta), Italiji (306 minuta) i Turskoj (305 minuta) dnevno provedu više od pet sati u neplaćenom radu. I u Švedskoj, koja ima najmanje razlike, žene u prosjeku odrade više od 3,5 sata dnevno.
Muškarci u zemljama s najvećim razlikama troše najmanje vremena na kućanske obveze. Tako u Turskoj na njih odlazi svega 68 minuta dnevno, dok je u Grčkoj to 95, a u Portugalu 96 minuta.
Što najviše oduzima vrijeme?
U svim državama, i za žene i za muškarce, rutinski kućanski poslovi čine najveći udio neplaćenog rada – često više od 70 posto ukupnog vremena. Briga o članovima kućanstva i kupovina slijede, a zajedno s kućanskim poslovima čine gotovo 90 posto svih aktivnosti.
Primjerice, u Portugalu žene čak 77 posto svog neplaćenog rada provedu u obavljanju kućanskih poslova, u Francuskoj taj udio iznosi 70 posto, dok je u Danskoj „samo“ 60 posto.
Hrvatska među zemljama s najvećim razlikama?
Hrvatska još nije članica OECD-a, te nije obuhvaćena u ovom istraživanju. Državni zavod za statistiku je proveo prvu nacionalnu Anketu o raspolaganju vremenom 2022.–2023., a ti podaci ukazuju da je Hrvatska među zemljama s najvećim razlikama u vremenu provedenom u neplaćenom radu – primjerice, u jednom dokumentu stoji da su žene u 2023. provele gotovo 20 sati više tjedno u neplaćenom radu nego muškarci. No, ta procjena je iz sekundarnog izvora (World Bank prezentacija koja se poziva na Eurostat/ostale izvore) i konačni, službeni DZS-ovi minuti/dnevni prosjeci još nisu detaljno razdijeljeni u javno dostupnim tablicama.
Foto: Unsplash,Canva
